Korčula - jedini otok na svjetskoj konferenciji otoka na Mallorci

Važnost kongresa potvrđuje i činjenica da ga je otvorio bivši španjolski premijer Zapatero koji je u svom govoru naglasio važnost da otoci ne budu enklave već da se uključe aktivno u svjetsku trgovinu i gospodarstvo.

Konferenciji su iz Hrvatske  prisustvovali Vjeran Filippi, predsjednik  i Marija Roglić iz organizacije za ruralni i lokalni razvoj LAG5 koja uključuje područje Korčule, Pelješca, Mljeta, Lastova i Dubrovačkog primorja, te Nenad Starc iz Ekonomskog instituta iz Zagreba.

Općenito su na konferenciji prevladavale teme vezane za pametni, održivi i inkluzivni razvoj kao jedne od temeljnih postavki europske agende Europa 2020.  Veliki naglasak je stavljen na osiguranje globalne konkurentnosti otoka korištenjem informacijskih tehnologija, ali i implementaciji iskustava pojedinih uspješnih gradova sa ciljem pozicioniranja otoka kao "off shore gradova". Urbanizacija te njen utjecaj na globalni razvoj bila je općenito vrlo prisutna tema, te su razmatrane razne strategije kako ta iskustva primijeniti na razvoj otoka.

Povezanosti svijeta te trgovački putevi također su prilika za otoke posebno uzimajući u obzir uspješnosti malih zemalja u međunarodnoj trgovini.Općenito su teme koje su se obrađivale bile fokusirane na kreiranje uvjeta za globalnu konkurentnost otoka te uvjeta za stvaranje i privlačenja talenata, kapitala i inovacija.

Studija balearske agencije Impulsa jasno je pokazala kako je u dugom roku konkurentnost preduvjet za dohodak te da situacija u kojoj se nalaze sada i brojni hrvatski otoci tj da postoji relativno visoka razina dohotka ali slaba globalna konkurentnost nije održiva.

Općenito, za razliku od hrvatske politike za otoke koja je pasivna, te je uglavnom fokusirana na osiguravanje raznih beneficija bez vizije kako osigurati konkurentnost otoka, na Mallorci se uglavnom raspravljalo o utjecaju informatičkih tehnologija na razvoj otoka.

Sastanci sa brojnim delegacijama bili su vrlo interesantni jer situacija svakog otoka posebna zbog različitih fiskalnih statusa. Uspješniji su oni otoci koji imaju više fiskalne i funkcionalne samostalnosti i oni koji su usmjereni na usluge i proizvode sa višom dodatnom vrijednošću.