Povodom obilježavanja Dana mentalnog zdravlja u Dubrovniku od 1. do 10. listopada pod sloganom "Potaknimo ulaganja u mentalno zdravlje" u Velikoj vijećnici Grada Dubrovnika održana je prezentacija naziva Mentalno zdravlje suvremenog društva mr.sc Daše Poredoš Lavor na kojoj su sudjelovali dubrovački psiholozi, policajci,pedagozi te djelatnici Zavoda za javno zdravstvo i Obiteljskog centra.
Govorilo se o nezaposlenosti kojom su danas na području Dubrovačko neretvanske županije kao i u ostatku Hrvatske mnoge obitelji pogođene što uzrokuje siromaštvo, pogoršanje stambenog standarda i ostalih aspekata socijalne deprivacije, propadanja i nazadovanja. "Nezaposlenost ima vrlo visoku cijenu za pojedinca ali i visoku ekonomsku cijenu za čitavu zajednicu" kazala je Lavor i dodala da nezaposlenost uzrokuje dugotrajnu depresiju kao i druge negativne posljedice na zdravlje koje se mogu zadržati i dvije godine nakon otkaza koji uzrokuje emocionalne krize najčešće zbog nedostatka novca. Manjak novca i osobno nezadovoljstvo profesionalnim statusom su čest uzrok frustracija i obiteljskih svađa.
Mnogi zaposlenici doživljavaju razne poteškoće na radnom mjestu koje rezultiraju mentalnim poremećajima, nezadovoljstvom, padom produktivnosti i produženim bolovanjima, te većina tvrtki nema jasno postavljenu politiku za takve situacije. Danas je to tabu tema kao i žrtve diskriminacije. U utrkci za novcem, poslom koji sve viđe oduzima vremena važna je duljina i kvaliteta vremena koje se provodi s djetetom. "Mnogo je važnija kvaliteta tog vremena pa makar se radilo i o sat ili dva" kazala je Lavor i dodala da dijete u roditelju traži osobu koja će mu pružiti primjer, uzor, model ispravnog i pravednog čovjeka s razvijenim zdravim osobinama i pozitivnim vrlinama. Tako da materijalne stvari, koje su popularna zamjena za neprovedeno vrijeme nisu prvobitne ljudske potrebe za normalnim životom i razvojem djeteta bilo koje dobi što se često zaboravlja."Stvaraju se krive predodžbe da se nečija ljubav, naklonjenost, emocije i vrijeme mogu kupiti, a ne oplemenjivati u međusobnoj razmjeni davanja i primanja" govori Lovor.
Govorilo se i o životu u poslijeratnoj društvenoj zajednici u kojoj se dugotrajne posljedice traumatskih iskustava zanemaruju, a one utječu na psihičko zdravlje i kvalitetu života obitelji. "Neka djeca izgledaju poslušno, uspješno i dobro no imaju vrlo loše mišljenje o sebi, ne vole se i ne poštuju, pod pritiskom su, ne dožviljavaju nikakva veselja u životu te u određenom trenutku pod utjecajem vršnjaka i medija počinju razmišljati o tome da nešto učine sebi". Naime, Daša Poredoš Lovor je vodila preventivne socijalizacijske radionice za djecu iz rizičnih obitelji OŠ Dvor u Dvoru u kojem se još uvijek osjećaju sukobi iz vremena Domovinskog rata a edukacije u prevenciji nasilničkog ponašanja među djecom koja ponekad proizlaze i iz nacionalnih ili vjerskih pobuda roditeljima ne manjka.
Inače, Dvor broji najviše samohranih očeva u Hrvatskoj. "Sada odrastaju poslijeratne generacije koje imaju traume, loše životne uvjete i koja su odrasla u nesigurnosti s pojačanim depresivnim smetnjava, roditelji često ne uočavaju djetetovu promijenjenost jer su i sami u sličnom stanju" kazala je Lovor. Tijekom prezentacije prikazane su i asocijacije djece primjerice na mravinjak tijekom biblioterapije, a bilo je asocijacija primjerice na bunar. "U bunaru ima vode, tamo se baca oružje, a ima i mrtvaca" kazalo je jedno dijete svoju asocijaciju ili primjerice "I nas su otjerali iz Bosne kao ovog cvrčka iz mravinjaka".
Govorilo se i o problemu o kojem se u posljednje vrijeme mnogo izviještava i to nasilju među djecom kada jedno ili više djece što uključuje i komentare o djetetovoj obitelji napada ili ozljeđuje drugo dijete. Tako su primjerice djevojčice sklonije neizravnom nasilju. "Isključivanje djeteta iz grupnih igara, ogovaranje..." govori Lovor i dodaje da smo se pogubili kao društvo u kapitalističkom vremenu, a roditelji su sve nervozniji u utrci za novcem i poslom koji je sve nesigurniji, a djeci ostaju iste potrebe za toplinom, ljubavlju i emocijama koje se adekvatno ne zadovoljavaju.
Azra Hadžić