U 2011. godini u hrvatskim je zdravstvenim ustanovama strancima pruženo oko 116 tisuća usluga, dok je ta brojka godinu dana ranije iznosila 100 tisuća. Te su usluge, navode u HZZO-u, lani ukupno stajale 63,9 milijuna kuna, dok je u 2010. za zdravstvenu zaštitu inozemnih osiguranika potrošeno 59,4 milijuna. Najviše novca, pri tome, otišlo je na bolničke usluge - lani 50, a godinu dana ranije 46 milijuna kuna.
Troškovi tih usluga se, kako objašnjavaju u HZZO-u, za sve države s kojima je Hrvatska sklopila ugovor o socijalnom osiguranju nadoknađuju u stvarnom iznosu. Konkretno, nadoknađuje ih inozemni nositelj zdravstvenog osiguranja na osnovi ispostavljenog obračuna od strane HZZO-a, a strani turisti svoje pravo na zdravstvenu zaštitu dokazuju posebnim dvojezičnim potvrdama predviđenim pojedinim međunarodnim ugovorom ili, pak, Europskom karticom zdravstvenog osiguranja i u tim slučajevima strani državljani kod hrvatskog liječnika plaćaju samo participaciju.
Osim takve vrste osiguranja, reguliranog bilateralnim ugovorom, turisti zdravstvene troškove mogu podmiriti i policama putnog zdravstvenog osiguranja, koje nude turističke agencije, a u slučajevima kada strani turist nema niti jednu vrstu osiguranja, dužan je, poručuju iz HZZO-a, osobno podmiriti nastale troškove. Takva naplata, međutim, ne ide uvijek glatko. Proteklih ljeta u dalmatinskim su bolnicama zabilježeni slučajevi kada je manji broj turista odbijao podmiriti ispostavljeni račun za liječničku uslugu - molili bi i plakali ili vrijeđali osoblje, a kad ništa ne bi pomoglo, pokušavali bi pobjeći iz bolnice.
Takvih je problema, kako doznajemo, iz godine u godinu sve manje, a iz KBC-a Split, primjerice, poručuju kako su u prvih šest ovogodišnjih mjeseci naplatili čak 80 posto zdravstvenih usluga koje su pružili stranim državljanima, a preostalih 20 posto je u procesu naplate. Navode i kako ne mogu istaknuti državljane niti jedne zemlje koji se posebno ističu u neplaćanju računa. - Treba naglasiti kako se KBC Split ove godine posebno dobro pripremio za turističku sezonu trajnom edukacijom svog zdravstvenog i administrativnog osoblja i izradom nove Upute o procesu prijama bolesnika te naplati računa za pružene zdravstvene usluge. Mogu reći da iznos nenaplaćenih usluga nije toliki da bi opteretio naše poslovanje, iako je za naš KBC svaki iznos značajan, odnosno dajemo mu pozornost kako bismo naplatu izvršili do maksimalne razine - navodi doc. dr. Kolja Poljak, zamjenik ravnatelja splitskog KBC-a.
Rizika uvijek ima
Dodaje i kako su ove godine, u cilju što boljeg informiranja, čak na deset stranih jezika tiskali “izjave o podmirenju troškova liječenja” koje su neosigurani strani državljani dužni podmiriti nakon dolaska kući. - U svim djelatnostima koje pružaju usluge postoji određeni rizik za naplatu, pa tako i u djelatnosti zdravstva. No, bez obzira na taj rizik mi smo dužni svakome strancu pružiti hitnu medicinsku pomoć, što uvijek i činimo. Mislim da nas danas strani državljani po ovome kao zemlju i prepoznaju - zaključuje dr. Poljak.