86 posto Hrvata SVAKODNEVNO na tabletama

Veliki broj ljudi bez ikakvih tegoba danas uzima lijekove; za spuštanje masnoće, tlaka ili šećera, protiv bolova ili za smirenje. Dosad se liječilo ljude s tegobama, a sada se liječe zdravi s idejom prevencije, te, pod utjecajem proizvođača lijekova, terapiju uzima sve veći broj zdravih ljudi. Cilj je prodati što više, i to što brže, pa s jedne strane farmaceutska industrija neprekidno uvjerava ljude da su bolesni i da bi se trebali liječiti, dok ih s druge stišće nesigurna svakodnevnica, pa i ne začuđuje da se široke radne mase sve više okreću legalnim drogama za opuštanje. Kad je osoba ovisna o lijekovima, većina ih mijenja kemiju mozga čineći ga manje efikasnim u proizvodnji prirodnih kemikalija poput dopamina i endorfina. Tada dolazi do anksioznosti, depresije, poremećaja spavanja te gubitka interesa za odnose i veze s ljudima.

Piše: Sanja Živković / PortalOko.hr

Na svakih tisuću stanovnika u Hrvatskoj lijekove dnevno uzima njih 856. Svaki treći uzima terapiju za srce i krvne žile, a svaki sedmi ima propisanu dnevnu dozu lijekova za živčani sustav. Najviše novca troši se na citostatike, antibiotike, lijekove koji snižavaju krvni tlak, psiholeptike i lijekove za snižavanje kolesterola. Prema podacima Psihijatrijske bolnice Vrapče, ovisnika o lijekovima  protiv bolova je sve više, a neki od njih piju i po 15 tableta na dan.

Brzina kojom će analgetici izazvati ovisnost ovisi o sastavu lijeka, a upravo oni s opijatskom komponentom poput morfina ili kodeina, nekontroliranim uzimanjem pacijenta lako dovedu do stanja ovisnosti. Na oprezu treba biti i s drugim analgeticima koji se u ljekarnama mogu kupiti bez recepta, jer dugotrajnim uzimanjem izazivaju otpornost organizma. Ovisnost se, upozoravaju stručnjaci, može razviti i kod "običnog" andola.

Nadalje, smatra se i da su hiperaktivni poremećaj u djece (ADHD sindrom), izmislili američki psihijatri da bi prodavali lijekove. Danas u SAD-u čak osam milijuna djece legalno uzima tablete koje mijenjaju njihovu svijest.

Novac zamijenio zdravlje

Pod utjecajem marketinga farmaceutske industrije, u Hrvatskoj se na lijekove svakodnevno potroši oko pet milijuna kuna, a godišnje 4,6 milijardi kuna. U ljekarnama se podiglo 41,8 milijuna lijekova na recept, ukupne vrijednosti od 3,4 milijarde kuna, a na lijekove bez recepta Hrvati su u ljekarnama ostavili milijardu kuna. Najprodavaniji su bili lijekovi protiv bolova i povišene tjelesne temperature, kao što su su Andol, Paracetamol, Voltaren i  Ibubrufen.

Najveći dio, oko 33 posto potrošenog novca odnosi se na potrošnju skupljih lijekova, koji su međutim jednako učinkoviti kao i oni jeftiniji.

Nerijetko je u svijesti pacijenata i liječnika mišljenje da skuplji lijekovi bolje djeluju. Liječnici uglavnom znaju koji je lijek prvog izbora, ali katkad su prema pacijentima lažno obzirni, jer su dobro plaćeni od strane proizvođača lijekova i udovoljavaju njihovim pritiscima. Zbog toga ponekad propisuju antibiotike čak i kad sumnjaju da je uzročnik infekcije virus, te da bi antibiotik mogao biti neučinkovit. Cilj je da pacijent misli kako se osjeća bolje kada iz ordinacije izađe s receptom. Teško je dokazati da farmaceutske tvrtke žele da ljudi ostanu bolesni. A sve to rade samo zbog jednog razloga - novca.

Postoji mnogo priča o korupciji, podmićivanju i prijevari, a jednu je napisao farmaceutski insider, John Virapen, koji je 35 godina radio u švedskom predstavništvu međunarodne farmaceutske industrije kao glavni direktor tvrtke Eli Lilly & co. Priznaje da je podmitio švedskog profesora kako bi registrirao Prozac u Švedskoj, svjedočio u sudskom sporu u SAD-u kako bi otkrio da Prozac može izazvati suicidalnost. Teško je dokazati, ali sumnja se da velike farmaceutske korporacije u svijetu troše od 35.000 do 40.000 dolara godišnje po liječniku praktičaru kako bi propisivao njihove proizvode. Farmaceuti ih podmićuju skupim putovanjima, darovima ili sasvim jednostavno novcem. Navodno, 75 posto vodećih medicinskih znanstvenika plaća farmaceutska industrija.

Medicina podređena prodaji lijekova

U Hrvatskoj su se Ministarstvo zdravstva i HZZO prije godinu dana pokušali suprotstaviti agresiji proizvođača lijekova. Ugovor o etičkom oglašavanju potpisalo je 1. srpnja 68 tvrtki koje surađuju sa 760 liječnika. Prema tom ugovoru, farmaceutske tvrtke u jednoj godini na pojedinog liječnika mogu potrošiti najviše 1.000 kuna na sponzorstvo, darove i slične troškove.

Međutim, farmaceuti su samo u tri mjeseca prošle godine u promociju lijekova utrošili nešto više od 22,2 milijuna kuna.

Da bi se prodao nepotreban, nedjelotvoran i nerijetko škodljiv proizvod, nužno je uložiti puno više napora. Treba se angažirati u znanstvenom istraživanju, edukaciji, zdravstvenoj politici, medijima i udrugama bolesnika. Farmaceuti namještaju istraživanja kako bi išla na ruku lijeku za koji trebaju odobrenje. Izvještaji o istraživanjima uređuju se na način da se nuspojave uzimanja lijekova koje uzrokuju smrt, više ne mogu naći u njima.

Farmaceutska je industrija globalno preuzela velik dio zdravstvenog sustava te svojim interesima podređuje medicinsku znanost, edukaciju, praksu i zdravstvenu politiku. Stvara se sve veća šteta bolesnicima kroz nuspojave lijekova i agresivne metode kao što su rendgenski i invazivni postupci te putem nepotrebnih kirurških zahvata. Štetni učinci lijekova premalo se istražuju, ako se istražuju, neprimjereno se registriraju i prezentiraju te se nakon pet ili 10 godina povlače zbog toksičnosti. (Sanja Živković/PortalOko)