Čačić: Hrvatska je od Južnog toka mogla zaraditi 25 milijuna eura godišnje

Prošlotjednu vijest da je Rusija odlučila ne uključiti Hrvatsku u Južni tok i da će trasa magistralnog plinovoda kojim će se ruski plin dopremati u Europu ići preko Srbije i Mađarske, prvi potpredsjednik Vlade Radimir Čačić čuo je samo neslužbeno. Još prošlog ponedjeljka bio je optimističan da će Rusija uvažiti argumente koje im je iznio u Moskvi.

"Bez obzira na potpisane sporazume s Mađarskom da ponovo razmisle o prednostima koje Hrvatska ima - nešto kraća trasa i već postojeći koridori koji omogućuju da se brže realizira taj projekt. Do danas nismo dobili nikakav službeni odgovor na to", izjavio je Čačić.

Rusima je, kaže, predlagao da razmisle o promjeni trase iako je Vlada Ive Sanadera odbila sudjelovati u projektu.

"Mi smo, kad se krojilo, kad se uzelo platno pa kredom vuklo što je što, mi na toj kredi nismo željeli biti. I to je sve", istaknuo je ministar gospodarstva. Procjenio je Čačić i koliko je Hrvatska mogla zaraditi od sudjelovanja u projektu Južni tok.

"Mogli smo sudjelovati u dijelu dobiti koji se realizira kroz naplatu prolaza plina kroz te cijevi. To je red veličina za hrvatsku stranu otprilike 20-25 milijuna eura godišnje", smatra Čačić. Hrvatska će, tvrdi, iako po svemu sudeći neće sudjelovati u magistralnom dijelu plinovoda, ipak biti dio Južnog toka, ali samo kao malo tržište na koje će Rusi isporučivati svoj plin.

Kako bi se izbjegle greške koje su prethodnici u Banskim dvorima učinili s Južnim tokom, Čačić je danas na sastanku s izaslanstvom Azerbajdžana jasno naglasio da je Hrvatska zaintersirana priključiti se na jadransko-jonski plinovod koji će iz te južnokakavkaske zemlje doći do Albanije. Na sastanku je spomenut i LNG terminal na Krku, za koji Azerbajdžan nema izravan interes, ali je načelnio zainteresiran kao potencijalni investitor, donosi Index.hr.