Činjenice su naš najsnažniji argument

ZAGREB, 18. travnja 2011.  - Premijerka Jadranka Kosor izjavila je danas da vlada čini sve kako bi već ovoga tjedna pokrenula neke inicijative u cilju obaranja kvalifikacije o udruženom zločinačkom pothvatu u drugostupanjskom haškom postupku protiv generala Ante Gotovine i Mladena Markača, prije svega u tumačenju činjenica koje su, naglasila je, najsnažniji hrvatski argument.

Nakon što je, tradicionalno uoči Uskrsa, položila vijence i zapalila svijeće pred Zidom boli i grobnicom neidentificiranih žrtava iz Domovinskog rata na Mirogoju i Krematoriju, predsjednica vlade je izvijestila da se još nije sastala s odvjetnicima Gotovine i Markača, ali i izvijestila da vlada čini sve što može da već u ovom, Velikom tjednu pokrene neke incijative na tragu činjenice da je kvalifikacija udruženog zločinačkog pothvata za Hrvatsku potpuno neprihvatljiva.

Ponovila je da se vlada priprema za ponovno podnošenje zahtjeva za stjecanje statusa prijatelja suda, te da će, unatoč tomu što je već jednom odbijena, činiti sve da njezin zahtjev ovoga puta bude prihvaćen.

Vlada se, dodala je Kosor, priprema i na drugim razinama, pa je studiju Akademije pravnih znanosti Hrvatske "Teorija zajedničkog zločinačkog pothvata i međunarodno kazneno pravo - izazovi i kontroverze" već uputila stranim veleposlanstvima odnosno diplomatskim predstavništvima.

"Krenula je već akcija na toj diplomatskoj razini, prije svega u tumačenju činjenica. I dalje ćemo inzistirati na činjenicama jer mislimo da su tu činjenice najjači, najvažniji, najsnažniji argument", poručila je.

Nakon što je položila vijence i zapalila svijeće u pratnji predstavnika Saveza udruga obitelji zatočenih i nestalih hrvatskih branitelja te ministara branitelja i obrane Tomislava Ivića i Davora Božinovića, premijerka je naglasila da je rješavanje sudbine 1013 osoba, koliko ih još Hrvatska od 1991. potražuje kao zatočene i nestale branitelje i civile, za njezinu vladu i dalje "nulto pitanje".

"Ne smijemo se i nitko nema pravo ni na jednoj razini, pogotovo državnoj, umoriti u traženju istine i traženju svih podataka koji će rasvjetliti sudbinu svih 1013 s popisa zatočenih i nestalih iz 1991. i 1992.", poručila je.

Napomenula je da je i za nedavnih razgovora sa srbijanskim predsjednikom i premijerom Borisom Tadićem i Mirkom Cvetkovićem naglašavala da je sudbina zatočenih i nestalih za Hrvatsku "pitanje svih pitanja i da svi naši razgovori moraju počinjati i završavati s rješavanjem sudbine zatočenih i nestalih".

Kosor je istaknula da je to najveći hrvatski humanitarni problem, te, iznad svega, pitanje ljudskih prava, "jer svaka obitelj ima pravo saznati istinu, dotle sve drugo postaje i jest manje važno".

Predsjednik Saveza udruga Ivan Pšenica izvijestio je da udruge ove godine planiraju organizirati međunarodnu konferenciju o nestalim osobama. Konferencija bi okupila sve relevantne osobe iz regije, i na njoj bi se, rekao je, "konačno bez politizacije" pokušalo otkriti gdje se nalaze transkripti sa zapisima o nestalima. Posebno kada je riječ o onima iz Srbije, "koja i nakon svih tih godina nastoji manipulirati, u što smo se uvjerili tijekom Tadićeva posjeta Vukovaru", rekao je i naglasio da nije onako kako su rekli i da se iz onoga što su donijeli malo toga može iskoristiti da bi se došlo do saznanja o onima koji se traže.

"Ja sam osobno riješio problem traganja i želim da to dožive svi. Sasvim je druga pozicija obitelji onih koji su pronašli u odnosu na one koji još uvijek traže", rekao je Pšenica.

Proglasili CIJELI Knin metom zbog pedeset projektila

Artiljerijski napadi na gradove Knin, Benkovac, Gračac i Obrovac ključna su radnja zajedničkog zločinačkog pothvata čiji je cilj bio smanjiti broj Srba na okupiranom dijelu Hrvatske na minimum piše Novi List. Međutim, iako priznaje da su u tim gradovima ciljani uglavnom vojni ciljevi, Haag navodi da i mali broj projektila ispaljenih na civilne ciljeve može izazvati paniku kod stanovništva . Tako u presudi trojici generala navodi vijeće Haškog suda pod predsjedanjem suca Alphonsa Orieja.
Središnji cilj zajedničkog zločinačkog pothvata, kako ga je shvatilo sudsko vijeće, bio je progon, odnosno deportacija srpskog stanovništva iz Hrvatske. Mjere iz zločinačkog pothvata usmjerene na protjerivanje Srba bile su nezakoniti napadi na civile i civilne objekte, te restriktrivne prema njihovoj imovini i povratku, dok su pljačka i uništavanje imovine za Haag prirodna i predvidljiva posljedica zločinačkog pothvata, zbog čega također potpadaju pod odgovornost osuđenih zapovjednika.


Nemoguće otjerati sve Srbe

– Svrha zajedničkog zločinačkog pothvata zahtijevala je da broj Srba bude sveden na minimum, ali ne i da cijela civilna populacija bude potpuno istjerana, zaključilo je sudsko vijeće.
U ostvarivanju tog cilja, granatiranje gore navedenih gradova bilo je ključno. Kako procjenjuje sud, najmanje 20 tisuća Srba  izbjeglo je s okupiranih prostora u najvećem dijelu baš zbog panike izazvane granatiranjem.
A kako je sudsko vijeće vidjelo granatiranje okupiranih gradova? Obrane optuženih generala prilično su se potrudile uvjeriti sud da su gađani samo legitimni vojni ciljevi, te da nije bilo ni prekomjernog, niti neselektivnog granatiranja. Sud je, međutim, saslušavajući eksperte iz Nizozemske i Engleske, te topničkog zapovjednika iz zbornog područja Split Marka Rajčića, došao do zaključka da je razumna margina promašaja topništva tijekom Oluje bila radijus od 200 metara, te je uredno pobrojao projektile koji su iznad te margine promašili ono što se smatralo legitimnim vojnim ciljem.

Između ostalog, sud je utvrdio da je tijekom Oluje HV ispalio oko 40 projektila koji su završili u blizini zgrade europskih promatrača, jedan projektil koji je oštetio civilnu kuću, tri projektila na polje kraj UN-ovih struktura, te najmanje jedan projektil na istočni dio Knina gdje nije bilo vojnih ciljeva. Tih pedesetak projektila, smatra sud, nisu bili rezultat ljudske pogreške, već su namjerno ispaljeni.

– Broj civilnih objekata koji su gađani u Kninu može se činiti ograničenim u odnosu na najmanje 900 ispaljenih projektila 4. i 5. kolovoza. Sudsko vijeće uspjelo je utvrditi preciznu lokaciju udara samo za neke od tih projektila. Među utvrđenim lokacijama, značajan dio su civilni objekti i područja. Premda sud nije uspio utvrditi točno koliko je projektila pogodilo civilne objekte  i ciljeve, vijeće smatra da čak i mali broj projektila može imati veliki efekt na civile u blizini, navodi se u presudi, u kojoj se isti zaključak ponavlja i za Benkovac, Obrovac i Gračac.

Pri ocjeni da su civilni ciljevi gađani namjerno, sud je uzeo u obzir i da je jedna od topničkih bitnica u dva navrata tijekom Oluje izvijestila da gađa Knin, bez specifikacije ciljeva. Potonji izvještaj topničke bitnice sud nalazi u skladu s Gotovininom naredbom od 2. kolovoza da se puca po Drvaru, Kninu, Benkovcu, Obrovcu i Gračacu, premda priznaje i ekspertno mišljenje da se na najvišoj razini zapovjedništva ne mora točno navoditi pojedine ciljeve detaljno razrađene u nižim zapovijedima piše Novi List

– Sudsko vijeće smatra da namjerno gađanje područja u Kninu u kojima nije bilo vojnih ciljeva nije u skladu s objašnjenjem koje je Marko Rajčić dao o zapovijedima topništvu. Naprotiv, u skladu je s običnim rječnikom naredbi da se puca po gradovima, sa značenjem da se prijeti cijelim gradovima kao metama, uključujući i Knin, zaključilo je vijeće suca Alphonsa Orieja.
Pri potonjem zaključku, sud je uzeo u obzir i svjedočenje nekolicine inozemnih svjedoka, koji su za vrijeme Oluje boravili u Kninu kao djelatnici međunarodnih organizacija.(PortalOko/NL)