U Čistoći trenutno radi 160 ljudi, a od ovog mjeseca brojka se povećala za 20. Jeste li zadovoljni odazivom i cjelokupnim programom zapošljavanja u predsezoni?Do prije pola godine u Čistoći je bilo 165 djelatnika. Novih 20 počelo je raditi ovaj mjesec i radit će iduća tri mjeseca. Nismo očekivali ovako velik broj prijavljenih tako da smo primili samo one koji imaju prebivalište na području Dubrovnika. Inače, odaziv je na moje veliko iznenađenje bio dobar, na natječaj se javilo čak 55 ljudi i od ovih 20 zaposlenih bar petero ćemo ostaviti i tijekom sezone da rade, a ne samo u predsezoni.
U noćnom điru s vašim djelatnicima otkrili smo kako su jako zadovoljni poslom koji rade. Istina, kazali su kako je posao težak, no istaknuli su kako među njima nema tenzija, a međuljudski odnosi su odlični. Susrećete li se i s kakvim predrasudama u ovom poslu? Koliko znam i vidim zadovoljni su, tenzija nema. A što se tiče predrasuda, prije rata niti jedan čistač nije bio s područja Dubrovnika. Svi do jednog bili su s područja Kosova i živjeli su u Termoterapiji u Mokošici. Kad je zaratilo, velik dio je pošao natrag i nije se vratio. Moja želja kad sam došao u Čistoću je bila da te predrasude o ovom poslu maknemo zato što nisu istinite. Mislim kako smo uspjeli u tome.
'Šut nije glomazni otpad'
Promijenila se situacija. Kako građevina zadnjih godina pada tako ljudi ostaju bez posla i sve više ljudi traži posao u našem poduzeću. I mimo ovog natječaja smo mogli zaposliti pet, šest osoba, to nam nije problem jer uvijek imamo dio onih koji su predali molbu za rad u našoj tvrtki, neovisno o natječaju koji nam je u ovom slučaju pomogao. U Čistoći je plaća dobra, uvjeti su malo teži, ali posao je u ovim vremenima krize siguran i to je najvažnija stvar.
Pravilnik o gospodarenju otpadom, kojim se uređuju postupci zbrinjavanja i uporabe otpada, dozvole te uvjeti za trgovanje otpadom, stupio je na snagu. Riječ je o razvrstavanju otpada na mjestu nastanka. Kad Dubrovnik može očekivati nove kontejnere?Napravili smo natječaj koji je gotov i sad čekamo da dobijemo te kontejnere koje smo naručili. Znači imamo dobiti kontejnere i kante za staklo, plastiku i papir koje ćemo postaviti na maksimalno mjesta po Gradu. Doduše imamo problem što nemamo dovoljno mjesta. Dodatno mjesto za kontejner znači da smo digli i jedno parkirno mjesto, a jednostavno to moramo napraviti. Čistoći bi bilo najelegantnije i najjednostavnije da svi donose smeće na jedno mjesto i da s toga mjesta skupimo, ali to je jednostavno nemoguće. Očekujemo kako ćemo kroz idućih mjesec dana te kontejnere početi postavljati na što više mjesta. Pojačat ćemo edukaciju da ljudi shvate kako je to neminovnost. Razdvajanje otpada je teško i građaninu koji to radi, a i nama koji prikupljamo, jer normalno morate imati više vozila, ali jednostavno moramo smanjiti količinu otpada.
Osim novih kontejnera, imate li u planu modernizaciju opreme, možda nabavku novih vozila?Što se tiče neke specijalne modernizacije, odnosno vozila, nemamo. Što ima svijet, imamo i mi, možda i najbolje na svijetu. Većina naših kamiona i nadogradnji su najkvalitetniji koje možemo imati.
Ljudi često komentiraju 'svugdje u svijetu se otpad kupi tijekom dana'. Koliko u tome ima istine?Noćni rad jest skuplji, no imamo dosta ulica za koje možemo reći kako ih neprirodno kupimo. Primjerice u Novoj Mokošici ne može se prije 8.15 ući u onu ulicu gdje je škola zbog parkiranih automobila i roditelja koji dovoze djecu. U slučaju da uđemo prije osam, nastao bi cijeli kaos. Tako da radimo po noću zato što se minimalno primjetimo. Pogrešno je uvriježeno mišljenje među nekim građanima kako se svugdje u svijetu otpad kupi tijekom dana. To nije istina. Otpad se vozi u večernjim ili noćnim satima, ili rano ujutro. U svijetu se komunalni otpad vozi jedanput u dva tjedna,a glomazni otpad kao takav ne postoji, nego se nosi u reciklažna dvorišta, a u nas se komunalni otpad nosi svaki dan. Iskoristio bih priliku i ovim putem apelirao na građane Dubrovnika da se pridržavaju komunalnog reda. Nisu ni svjesni da bi mogli biti kažnjeni da ih se vidi kako u 11 sati ujutro izbacuju smeće, a to bi trebali navečer raditi.
S kojim problemima se vaši djelatnici susreću tijekom rada?
Djelatnici Čistoće na terenu
Najveće primjedbe djelatnika su na životinjski izmet koji vlasnici pasa i mačaka jednostavno ne kupe što im je i zakonska i moralna obveza. Rijetko ćete vidjeti u Gradu vlasnika koji je pokupio iza svog psa. Dok ne počne stvarno kažnjavanje neće se tu ništa promijeniti. Ljudi u svijetu nisu ništa kulturniji od nas, nego ih je više strah zato što im je način naplate kazne daleko jednostavniji. Drugim riječima, cijeli naš posao bez pomoći građana ne može se vidjeti onakvim kakav jest.
Nepropisno odlaganje smeća problem je u ljetnim mjesecima u povijesnoj jezgri Grada. Nerijetki su prizori raznoraznog otpada u kasnim večernjim satima na ulicama, ispred vrata mnogih butiga i domova.Problem unutar zidina je što sami građani pa i drugi, u svako doba dana smeće iznose vanka. To dovoljno govori o tim ljudima. Djelatnici Čistoće koji su tijekom dana po Gradu su tu da pometu otpad, ono što je nekome ispalo, opušak ili slično, ali ne i da nose vrećice od smeća. Svi ti ljudi koji žive u staroj gradskoj jezgri znaju kad se nosi smeće i kad ga mogu iznijeti. Ako se netko ne može rano ujutro dignuti, ako mu je rano, može popodne ili uvečer smeće odnijeti na Pile, Bužu ili na Ploče u kontejnere izvan Grada, to nikome ne bi trebao biti problem, a Grad bi bio daleko uredniji i čistiji za isto potrošeno novaca.
U sezoni, u onim udarnim terminima, svakih deset minuta je košarica puna zato što veliki broj ljudi cirkulira. Još kad neki domaći čovjek iznese vreću smeća i nabije je u tu košaru ili odloži ispod, stvori se nered, a to nije primjereno niti pošteno prema Gradu i Čistoći, kao ni prema njima samima jer oni tu zapravo žive. Uvijek je prije bilo da je svatko ispred svoje kuće čistio, danas neće ni svoju kuću, nego samo izbace ispred svoje kuće i kao to više nije moje, a zapravo ne bi trebalo biti tako. Uza sve ovo sam zadovoljan, ali htio bih da Grad bude još bolji.
Kalamotezi su se nedavno žalili kako im je otok postao odlagalište šuta i smeća i kako već nekoliko mjeseci žive u lošim uvjetima. Što se to zapravo događalo na Kalamoti? Mnogi će reći kako je najgori otok po uređenosti od svih Elafita.Kalamota kao i Lopud i Šipan ima stalno zaposlenog pometača, što je, priznat ćete priličan luksuz, pogotovo u zimskom razdoblju kad primjerice na Kalamoti živi možda 100 do 200 ljudi.Mislim da se ljudi s otoka nisu ni bunili, nego je novinarima draže od ničega stvoriti aferu ako je nema. Tako je isto sad bilo s komunalnim otpadom. Brod Titron koji odvozi smeće s Kalamote i Lopuda dva tjedna je bio na remontu na otoku Korčuli. Inače, taj pregled broda se obavlja jednom u dvije godine i to se uvijek radi izvan sezone kad je najmanja gužva.
Nisu ljudi, kako sam negdje pročitao zakopavali smeće u vrtove. Svi su oni uredno donosili smeće na mjesto gdje se skuplja i naš čovjek je to smeće stavljao u vreće, zato što smo osigurali dovoljan broj vreća za smeće i skupljao u ograđenom odlagalištu otpada. Da bi, nakon što smo to sve obavili negdje u novinama pročitao da Čistoća nije mjesec dana izašla pokupiti smeće, a mi smo u normalnom razdoblju preskočili samo jedanput. Otočani to uopće nisu osjetili, zato što su naši čistači koji tamo rade stavljali smeće gdje treba.
Pero Kaciga
Prije 17 godina smo krenuli s prikupljanjem otpada s otoka s mali brodićem u koji je moglo stati 48 kanti od 240 litara. Išli smo jedanput tjedno na sva tri otoka napuniti tih 48 kanti i vraćali ih natrag. To je funkcioniralo i to su bili počeci. Do tada su otoci otpad bacali u more. Prije 15 godina smo uveli liniju s brodom Triton i na njega krcamo dva kamiona, jedan veći i jedan manji. On obilazi Kalamotu na dva mjesta – Gornje i Donje Čelo, Lopud na tri mjesta, ispod Lafodije, ispred hotela Grand i u portu i na Šipan dolazi u Suđurađ gdje kamion ide do Luke, kupi smeće po otoku i vraća se na brod.
U zimskom vremenu kad nam vrijeme dozvoli kupimo jedanput tjedno, a zna se dogoditi da ne možemo jednostavno poći od lošeg vremena. U ljetnim mjesecima se ide tri puta tjedno što se na godišnjoj razini skupi stotinjak odvoza.Šipan možemo lakše i sigurnije rješavati zato što ima redovnu trajektnu liniju Jadrolinije, ali za Kalamotu i Lopud smo ‘osuđeni’ na brod Triton. Mislim kako bi građani otoka trebali biti pošteni i reći da što se tiče Čistoće nemaju problema.Ako brod nije pošao, nije pošao zbog lošeg vremena ili kvara. Količine glomaznog otpada koje su nekad završavale u moru, više ne završavaju,iako, ljudima s otoka cijena je ista kao i ovdje u Gradu, a nas deserostruko više košta skupljanje otpada.
I za kraj, jeste li zadovoljni svojim načinom rada u Čistoći? Postoji li nešto što biste možda promijenili? O svom radu ne bih sam govorio. Djelatnici su rekli što misle i smatram kako su baš oni vrijednost naše tvrtke. Vidite i sami da po novinama nema nekih negativnih napisa o Čistoći. Jednostavno moj način rada je takav da mislim kako svi živimo od ove tvrtke i svi moramo raditi kako bi nam bilo bolje. Na kraju krajeva to nam je i zadatak koji smo dobili od vlasnika, Grada, da radimo maksimalno koliko možemo. Uvijek ponavljam, 160 djelatnika ne može držati uredno grad, ako nam građani neće pomoći.
Mi se trudimo koliko možemo i ovim putem ponovno apeliram na građane da nam pomognu. Otpad iznositi u večernjim satima zavezan u vrećice. Glomazni otpad je poseban problem, još uvijek je ustaljen raspored kupljenja otpada -
ponedjeljkom Lapad i Montovjerna,
utorkom Gruž,
srijedom Župa i Cavtat,
četvrtkom Rijeka dubrovačka, Zaton i Orašac,
subotom Grad, Pile i Ploče. Kad bi se građani samo toga pridržavali i iznosili otpad u večernjim satima dan uoči našeg dolaska, bilo bi odlično. Još jednom ponavljam, šut nije glomazni otpad i ne smije se iznositi na odlagalište, a za svu bijelu tehniku postoji besplatan broj
0800 444 110 koji se nazove i u roku 24 sata na vašu adresu doći će osobe koje će besplatno preuzeti svu bijelu tehniku (frižideri, televizije, kompjuteri i slična tehnika.)
Marija Njavro/Portaloko.hr
Marija Njavro/Portaloko.hr