Započela je izrada Strategije razvoja turizmam predstavljena danas u velikoj vijećnici. "Izvršavamo predizborno obećanje, jer se bez strategije ne može osmišljavati razvoj bilo koje djelatnosti, a kod nas je turizam najvažnija gospodarska djelatnost" kazao je župan Nikola Dobroslavić.Posao izrade prijedloga strategije povjeren je Zavodu za prostorno uređenje te tvrtki Horwath HTL iz Zagreba. Strategija pokazuje da je Dubrovačko neretvanska županija jedinstvena destinacija te se može podijeliti u 7 klastera u kojima je moguće ostvariti veliki rast noćenja i potrošnje gostiju što su ciljevi koje Županija želi postići. "Rast noćenja koji se planira pretpostavlja i nove kapacite, a naći će se mjesta i za golf i "sestrice", nove marine, bolji kulturni sadržaj" govori Dobroslavić.
Partnersko vijeće koje će se oformiti a gradonačelnici i načelnici općina će također sudjelovati u drugoj fazi izrade strategije koju je prezentirao stariji partner tvrtke Horwath Miroslav Dragičević. Analizirano je stanje u cijeloj županiji, radna skupina sastavila je okvir strategije a sastoji se od predstavnika županijskih i gradskih odjela, sveučilišta, agencija, hotelijera, udruga i lučkih uprava.
Kao ključne probleme Dragičević je istaknuo fragmentirano upravljanje i neusuglašenost interesnih skupina, inkompatibilnost turističkih i razvojnih modela različitih klastera, ograničen lanac vrijednosti proizvoda i usluga za komercijalizaciju van glavne sezone, još uvijek nizak povrat na investicije u hotelskoj industriji, neaktiviranu imovinu na atraktivnim lokacijama u čekanju i probleme u upravljanju posjetiocima i sukobu proizvoda u glavnoj sezoni u Dubrovniku. "Nismo razvili resurse, noćni život, nije riješen problem upravljanja destinacijom, nepostojanje vizije, zapušteni hoteli i nedovoljna potrošnja" kazao je Dragičević.
Najavljeno je kako bi ova strategija ukoliko se prihvati i počne provoditi mogla povećati broj noćenja za 60 - 70 posto, povećati zauzetost kapaciteta za 50 posto i 10 tisuća kreveta, povećati pojedinačnu potrošnju svakog gosta za 50 posto, investirati u ruralni i gastro turizam kao i nautički, povećati proizvodnju događaja, touringa i kratkih odmora uz podršku destinacijskog menadžmenta i marketinga. Cilj svega je dostići standard globalne turističke destinacije u razdoblju od 10 godina.
Kao najbliži model razvoja "Dubrovnik rivijere" odabrana je Azurna obala, ali je istaknuto kako se ne radi o "kopiranju već postojećeg" već iskorištavanju prednosti Dubrovačko neretvanske županije.
Dubrovnik će krenuti putem spoja materijalnog, kulturnog i duhovnog, turizam će se razvijati karakterom životnog stila i provoda, sa motivom "Le Chique", primarnih proizvoda kratkog odmora, događaja, sunca i mora i sekundarnih: nautika, touring i rezidencijalni proizvodi.
Budući je županija u ovom smislu podijeljena na sedam klastera: Konavle, Dubrovnik (Primorje i Župa), Pelješac, Korčula, Lastovo, Mljet i Neretva za svaki pojedini klaster će se izraditi posebna strategija. Konavle će se usredotočiti na ladanje i "countryside" i gastro, kao sekundarni proizvodi istaknut je touring i golf.
Neretva će razvijati "Jadranski vrt" sa proizvodima koji to podržavaju, događaje, nautički turizam, s naglaskom na agrikulturu i blagostanje. Kao leit motiv Pelješca istaknuto je carstvo vina, dok je Korčula "otok za život" koji ima sve, jedino preostaje revitalizirati hotele. Kao sekundarni proizvodi istaknuti su događaji i kultura. Lastovo bi moglo postati "skrovište" sa primarnim proizvodima nautičkog turizma nakon mora i sunca. Mljet će se razvijati s naglaskom na raznolikost prirodnih fenomena, kao otok park.
Kao strateški koncept cilj je osigurati profil destinacije sa "smislom" i održivost na dugi rok, a kao ključni koraci između ostalog je i usmjeravanje na globalna tržišta a ne samo tradicionalna, razviti moderni marketing sustav destinacije, turističku infrastrukturu, uvesti ono što nedostaje poput golfa, vrhunskih restorana, šopinga itd...te pripremiti projekte za EU fondove.
Ključni investicijski projekti su aktivacija imovine u Župi, golf Dubrovnik, kongresni centar, luke nautičkog turizma na Mljetu, Pelješcu, Korčuli i Lastovu, resort u Konavlima, Mljetu i Lastovu, kao i golf u Konavlima, resort u Dubrovniku, kamp u Neretvi i resort projekt na Pelješcu.
Izrađivači strategije su kao viziju istaknuti Dubrovnik rivijeru kao globalno prepoznatu turističku destinaciju i jednu od vodećih na Mediteranu koje nudi nezaboravno turističko iskustvo.
Azra Hadžić
Gospari.hr