Hitno osnivanje radnih i socijalnih sudova

ZAGREB, 15. veljače 2011. - SDP je u saborsku proceduru ponovno uputio prijedlog zakona o radnim i socijalnim sudovima, kojim žele zaštititi prava radnika te državi zajamčiti uplatu poreza i doprinosa na plaće.

Potpredsjednice SDP-ovog saborskog kluba Ingrid Antičević Marinović i Milanka Opačić danas su na konferenciji za novinare kazale kako, u trenutku obespravljenosti radnika i njihova rada, predloženim zakonom žele zaštititi radnike, barem u normativnom dijelu.

"Nacionalni je interes zaštititi radnika i njegov rad, a Vlada štiti samo kapital, ne i radnike", izjavila je Antičević Marinović.

Zakon predviđa uvođenje radnih i socijalnih sudova koji bi odlučivali u svim individualnim i kolektivnim radnim i socijalnim sporovima, primjenjujući odredbe Zakona o parničnom postupku i Ovršnog zakona.

Zakon propisuje hitnost rješavanja takvih sudskih postupaka - sud mora donijeti odluku u roku od dva mjeseca od zaprimanja tužbe i otpremiti je strankama, a ogriješi li se sudac o taj rok, čini tešku povredu dužnosti.

Propisuje se rok od osam dana za žalbu, kao i rok od tri dana za donošenje privremene mjere, a uvodi se i ogledni postupak u slučaju kolektivnih tužbi.

Kao prvostupanjski radni i socijalni sudovi djelovali bi u središtima županija, dok bi u drugostupanjskom postupku odlučivao viši radni i socijalni sud u Zagrebu.

U kolektivnim i socijalnim sporovima radnici bi bili oslobođeni plaćanja sudske pristojbe, a u velikoj mjeri i ostalih sudskih troškova, dok bi sudac, ako je činjenično stanje nesporno, odluku mogao donijeti i bez javne rasprave.

U individualnim sporovima sudovi bi mogli odlučiti da poslodavac snosi sve troškove postupka i ako radnik nije u cijelosti dobio spor.

Sudovi bi, rečeno je, radnicima pomagali u sastavljanju tužbi, kako bi se spriječilo odbacivanje tužbi, te ih podučavali o pravu na besplatnu pravnu pomoć.

Milanka Opačić naglasila je da brojne članice EU već imaju takve sudove kao učinkovit mehanizam zaštite prava radnika, ali i interesa države da joj se uplaćuju porezi i doprinosi na plaće.

U prilog nužnosti donošenja zakona iznijela je podatke po kojima je lani u studenom 70.000 radnika radilo bez plaće i uplaćenih doprinosa, da se neuplaćeni porezi i doprinosi na plaće kreću oko 13,5 milijardi kuna, te da će, prema predviđanjima, do kraja ove godine bez plaće raditi 100.000 radnika.

Novi sudovi, istaknula je Opačić, doveli bi i do rasterećenja sudova, koji su u 2008. imali 200.000 neriješenih radnih sporova, pa svaki peti radnik čeka na osvarivanje svojih prava.

HDZ: To je predizborni trik

U HDZ-u ocijenili deplasiranim i politikantskim rješenjem, zamjerajući SDP-u da se, dok je bio na vlasti, žestoko protivio upravo takvom rješenju te da je svojom politikom kršenja kolektivnih ugovora odgovoran za velik broj radnih sporova na sudovima.

"Iako je taj zakon ranijih godina imao smisla, danas služi samo u dnevno-političke svrhe i pokušaj je manipulacije građanima za glas više na predstojećim izborima", rekao je HDZ-ov zastupnik Boris Kunst na konferenciji za novinare u Saboru.

Istaknuo je da su sudovi 2003., kada je ministrica pravosuđa bila Ingrid Antičević Marinović, koja je danas u ime SDP-a i predstavila zakon, bili zatrpani s preko 220 tisuća radnih sporova, od kojih su se mnogi odnosili na nepoštivanje prava iz kolektivnih ugovora, poput dara za djecu i isplate božićnica.

"Ingrid Antičević Marinović tada ne samo da je branila osnivanje radnih sudova, što su predlagali sindikati, nego su se uz njezinu potporu, znanje i blagoslov masovno kršili kolektivni ugovori za državne službenike", ustvrdio je Kunst. Dodao je da su upravo takvi sporovi državu koštali preko 4,5 milijardi kuna.

"Kako je samo odjednom promijenila ćud, ali ona će učiniti sve, ništa joj nije strano, da zavara birače i dobije glas više", kazao je.

SDP-ov prijedlog osnivanja radnih i socijalnih sudova Kunst ocjenjuje deplasiranim, budući da je broj takvih sporova, kazao je, prepolovljen u odnosu na 2003. (tvrdi da ih ima manje od 100.000), a na zagrebačkom Općinskom građanskom sudu dobro funkcionira odjel za rješavanje radnih sporova gdje se rješava njih i do 80 posto.

Spomenuo je i izvješće voditeljice skupine sudaca za radno pravo s kraja prošle godine, a po kojemu se radni sporovi na hrvatskim sudovima uspješno rješavaju, te da nema potrebe osnivati nove sudove. Kunst nužnim smatra i snažniju primjenu instituta mirenja kao alternativnog načina rješavanja sporova izvan suda.

Da je kvalitetnije rješenje osnivati specijalizirane odjele za radne i socijalne sporove na postojećim sudovima, a ne osnivati nove sudove smatra i HDZ-ova zastupnica Ana Lovrin, koja SDP-ov prijedlog smatra demagoškim te pamfletom.

Osnivanje novih sudova, naglasila je, protivi se i mjerilima za zatvaranje pregovaračkog poglavlja 23., koja predviđaju racionalizaciju mreže sudova te njihovu specijalizaciju.

SDP-ove brojke o 70.000 radnika koji rade, a ne primaju plaću te 200.000 neriješenih radnih sporova u HDZ-u smatraju paušalnim, bez temelja u službenim pokazateljima.
(PortalOko)