ZAGREB, 6. travnja 2011. - Hrvatska je Vlada na današnjoj sjednici prihvatila prvo izvješće o ispunjavanju mjerila za zatvaranje Poglavlja 23 (Pravosuđe i temeljna prava), a premijerka Jadranka Kosor ponovila je kako cilj ostaje dovršenje pristupnih pregovora s EU do kraja lipnja.
"Naš cilj i dalje, unatoč osporavanjima iz političke javnosti, ostaje kraj lipnja za završetak pregovora. Taj cilj je dohvatljiv, mi to možemo", kazala je premijerka Kosor.
Radimo i na ispunjavanju svih mjerila za zatvaranje Poglavlja 23 kako je planirano, objasnila je premijerka predstavljajući prvo izvješće o ispunjavanju mjerila za zatvaranje tog poglavlja, a slijedom privremenog izvješća Europske komisije od 2. ožujka ove godine.
To privremeno izvješće bila je jedina točka Vladine sjednice, a Vlada je o njemu raspravljala uoči sutrašnjeg posjeta Hrvatskoj predsjednika Europske komisije Jose Manuela Barrosa i povjerenika za proširenje Štefana Fuelea.
"Tome se veselimo, iskazujemo srdačnu dobrodošlicu predsjedniku Komisije sa suradnicima", kazala je premijerka Kosor koja je uvjerena da će to biti dobri i korisni razgovori.
Prvo izvješće slijedi deset mjerila za zatvaranje Poglavlja 23, a poseban je naglasak na nastavku reforme pravosuđa, borbi protiv korupcije i organiziranog kriminala, zaštita manjinskih prava, zbrinjavanje prognanika i izbjeglica, te suđenje za ratne zločine.
Premijerka Kosor posebno je istaknula napore na borbi protiv korupcije i organiziranog kriminala, borbu protiv korupcije visokopozicioniranih osoba iz vlasti, kao i potrebu da se više učini u toj borbi na lokalnoj razini.
Prošle je godine prijavljena 1101 osoba, na svim razinama, zbog sumnje u koruptivna djela, kazala je.
U smanjenju broja neriješenih predmeta na sudovima sada postižemo izvrsne rezultate, rekla je premijerka navodeći i podatak da je od 84.802 neriješena građanska predmeta na općinskim sudovima do 25. ožujka ove godine riješeno 14.222, ili 16,8 posto njih.
Podsjetila je i na Vladinu odluku kojom se sudovima i državnom odvjetništvu predlaže obustava ovršnih predmeta i prijava radi naplate troškova ovršnog postupka u predmetima gdje pojedinačni iznos ne prelazi tisuću kuna.
Premijerka je podsjetila i na mjere vezane za jačanje administrativnih kapaciteta mnogih institucija i tijela, kao i na donošenje niza zakona važnih za ispunjavanje mjerila u Poglavlju 23, primjerice, zakona o sprečavanju sukoba interesa i zakona o policiji.
Provedba tih zakona je iznimno važna, od završetka pregovora do potpisivanja pristupnog ugovora ti zakoni moraju biti stvarni, građani moraju vidjeti rezultate, ponovila je.
Podsjetila je i na donošenje zakona o financiranju političkih stranaka i izborne promidžbe i osnaživanje Državnog-izbornog povjerenstva sa šest novih djelatnika te najavila i donošenje novog zakona o pučkom pravobranitelju kako bi se ojačala ta institucija.
Kosor je najavila i da će krajem ovog mjeseca biti pripremljeno drugo izvješće te kako će u njemu biti vidljivo i usporedivo što je sve napravljeno u tom razdoblju.
Ministar pravosuđa Dražen Bošnjaković ocijenio je kako su rezultati i iznad njegovih očekivanja, posebno u rješavanju zaostalih neriješenih predmeta.
Izvijestio je i da se radi na izmjenama Zakona o parničnom postupku kako bi se ubrzalo rješavanje tih predmeta, kako niz zakona treba uskladiti sa Zakonom o upravnom postupku i ove se godine ustrojava novi sustav upravnog sudovanja, kako su u postupcima vezano za ratne zločine ustrojeni posebni odjeli na četiri najveća suda, itd.
Bošnjaković kaže i kako je pri kraju akcijski plan vezano za zaštitu prava nacionalnih manjina.
Potpredsjednik Vlade i ministar regionalnog razvoja Božidar Pankretić iznio je niz podataka vezano za prognanike i izbjeglice, podatke o osiguranim stambenim jedinicama, riješenim žalbama i sl.
Vezano za povratak bivših nositelja stanarskog prava ističe kako je u listopadu 2010. postotak izvršenja za 2009. godinu bio 31 posto, u veljači ove godine je udvostručen, na 62 posto, a značajan je napredak postignut do kraja ožujka s povećanjem za 10 posto, pa je izvršenje sada 72 posto.
Ukupno je do sada za povrataka prognanika i izbjeglica, stambeni fond i obnovu infrastrukture utrošeno pet milijardi eura, kazao je Pankretić.
Udruge: Hitno objavljivanje svih dokumenataAktualni prioriteti i perspektive zatvaranja pregovora u Poglavlju 23 (Pravosuđe i temeljna prava) bili su tema današnjeg okruglog stola održanog u Kući ljudskih prava na kojemu su organizacije civilnoga društva istaknule deset zahtjeva koje smatraju ključnim za zatvaranje toga poglavlja.
Prvi od tih zahtjeva jest da se objave svi dokumenti koji se odnose na pregovore, a naročito na zatvorena pregovaračka poglavlja, akcijski planovi za zatvaranje Poglavlja 23 i za procesuiranje ratnih zločina, te kompletna pravna stečevina EU na hrvatskom jeziku, priopćila je Kuća ljudskih prava koja je, uz potporu Savjeta za razvoj civilnoga društva, i organizirala okrugli stol.
Kako se navodi, organizacije civilnoga društva okupljene u Inicijativi za praćenje i uključivanje u proces zatvaranja Poglavlja 23, predstavile su osnovne zaključke svoga Zajedničkog mišljenja o spremnosti Republike Hrvatske za zatvaranje toga poglavlja. Ističe se da su zaključci izdvojeni kako bi se hrvatskim građanima i građankama omogućio neometan pristup pravdi i pravosuđu te osigurala adekvatna zaštita njihovih ljudskih prava, a u tom pogledu posebno važnim smatraju izmjene Zakona o besplatnoj pravnoj pomoći .
Podsjeća se da je prošlo već mjesec dana otkako je hrvatska Vlada donijela Plan aktivnosti za efikasno ispunjavanje mjera navedenih u Privremenom izvještaju EK o Poglavlju 23, te da hrvatski dužnosnici u javnosti izvještavaju o postotcima njegove ostvarenosti, ali ga hrvatska javnost, za razliku od europske diplomacije, još nije imala priliku vidjeti.
Udruge smatraju da je otvaranje procesa pregovora nužno radi pripreme građana i građanki za referendum na kojemu bi trebali iskazati svoju spremnost za priključivanje Hrvatske EU-u, a koja se mora temeljiti na dobroj informiranosti i povjerenju u rad nacionalnih i europskih institucija.
Među ostalim, zahtijevaju i ukidanje Zakona o golf igralištima, učinkovitije sprječavanje sukoba interesa prelaskom s većinskog na dvotrećinsko odlučivanje barem na razini Povjerenstva za sprječavanje sukoba interesa, ako već ne i prilikom imenovanja članova Povjerenstva, osiguravanje poštivanja prava nacionalnih manjina, učinkovitije procesuiranje ratnih zločina te ukidanje zabrane okupljanja na Markovu trgu.
(PortalOko)