Koji je opasniji?

Crveni mulj - snimak s Google Earth-a

Mostarski ili mađarski bazen: Koji je veći?

Jučer smo pisali kako je u okolici Mostara deponirano deset milijuna tona crvenog mulja.

Pogledajte zanimljivu usporedbu bazena u Mađarskoj koje je prouzročilo ekološku katastrofu i ovoga koje se nalazi u okolici Mostara u koji se deponira crveni mulj.

Obadva bazena za skladištenje snimljena su pomoću Google Earth-a pa je zanimljivo pogledati sličnosti ili različitosti ova dva bazena za skladištenje crvenog ulja.

Mađarska: http://maps.google.com/?ie=UTF8&ll=47.086137,17.502766&spn=0.007145,0.027466&t=h&z=16

Mostar: http://maps.google.com/?ie=UTF8&ll=43.2608,17.788711&spn=0.015283,0.054932&t=h&z=15

Deset milijuna tona crvenog mulja prijeti Dalmaciji!

Izlijevanje opasnog mulja u Mađarskoj zabrinulo je i sve one koji žive blizu dva odlagališta crvenog mulja koji se nalazi u Bosni i Hercegovini.

Dva odlagališta crvenog mulja nalaze se u Biraču kod Zvornika te kod Mostara u mjestu Dobro Selo. I dok je odlagalište kod Zvornika dobro osigurano, ovo u Mostaru je potencijalna prijetnja za okoliš.

U Dobrom Selu uskladišteno je oko 10 milijuna tona crvenog mulja. Ono je uskladišteno od strane mostarske tvornice Aluminij, a njegovo eventualno izlijevanje značilo bi ekološku katastrofu za Mostar, dolinu Neretve, Metković, Opuzen kao i za cijeli malostonski akvatorij, a vjerojatno i i šire.

"Deponij se nalazi u betonskom koritu u depresiji, odnosno ispod razine mora, te nema mogućnosti za incident. Prilikom privatizacije Aluminija inzistirali smo da se 10 posto izdvoji za sanaciju odlagališta, a naložili smo Aluminiju da stalno mora držati potopljenu površinu od 70 hektara u Dobrom selu", komentirao je ovu situaciju Tomislav Lukić, savjetnik BiH ministra za okoliš.

Tvornica Aluminij mjesečno Općini Dobro Selo plaća 10 tisuća konvertibilnih maraka, oko 40 tisuća kuna, kao obeštećenje za eventualne negativne utjecaje. Sam mulj smješten je u ogromnom kompleksu bazena koji su građeni jedan do drugoga, a na pojedinim su mjestima duboki i do 25 metara.

Kako je mostarsko područje poznato kao jako trusno, mnogi se boje da bi se u slučaju velikog potresa i pucanja betonske podloge na dnu bazena moglo doći do velike katastrofe. Na tako kršnom području svi vodeni izvori završavaju u Jadranskom moru pa postoji i opasnost po zagađenje i morske flore i faune. Radi toga mnogi stručnjaci smatraju kako se cijelo područje mora bolje osigurati, a upravo se izlijevanje u Mađarskoj smatra posljednjim upozorenjem za početak sanacije. (PortalOko.hr/DW)