Nikola Matana: 'Ovaj dio svijeta je Bog darovao baš nama' (FOTO)

Je li upravo očuvanost razlog donošenja strateško važne odluke da se ovaj otok uvrsti u temeljni sustav zaštite kao nacionalnog parka?  1960. je u sustav zaštite ušao kopneni dio Mljeta, Solinski kanal te Veliko i Malo jezero. No, zbog svoje prirodne posebnosti 1997. uvrštava se i okolni akvatorij.

Kulturno povijesna baština je neprocjenjive vrijednosti od doba Rimskog carstva, poput ostataka rimske palače iz 5. stoljeća i od vremena Dubrovačke Republike, koja je utjecala na dograđivanje Benediktinskog samostana u renesansni ljetnikovac.

Samostan je smješten na otočiću sv. Marija u južnom dijelu Velikog jezera s obzirom da datira iz 12. stoljeća, izniman je 'mamac' za posjetitelje kulturnog profila.

Kada se za Mljet kaže da ste u susretu s pet vrsta zelene boje, to u pravilu podrazumijeva da ste okruženi s pet vrsta šuma ili s više od 85 posto šuma hrasta crnike smještene sjevernije na Mljetu, šuma alepskog bora koja je smještena nešto južnije te šuma panjače, koje su posađene uglavnom namjerno zbog ljudske potrebe za ogrjevom.

Krošnje panjače dosežu čak do 20 metara visine dok su izvorno dokazane vrste: četinjače, somina i šmrijek, koje se poput zelenog plašta protežu ostatkom otoka. Osim svojih šuma, Mljet je prepun špilja, od kojih je najpoznatija Odisejeva špilja koja je dobila ime prema grčkoj mitologiji te dva bisera otoka Veliko i Malo jezero.

Usjek mora u kopno poznat je u ovom slučaju kao jedinstven svjetski geološki fenomen. Naime, Solinskim kanalom more prodire u kopno stvarajući Veliko jezero, potom prodirući dalje još užim kanalom, stvara Malo jezero.

Takva slanovodna jezera nastala zbog otvorene izmjene vode imaju osnovnu karakteristiku izmjene morskih strujanja svakih šest sati. Ovakvi nesvakidašnji uvjeti pogodovali su razvoju morske flore i faune ujedno i najvrjednijem ekološkom staništu otoka Mljeta. 

Od onih biljne, u Velikom jezeru, dubokom 46 metara, nastanila se čvorasta morska resa i posidonija koja je važna kao ona koja gradi morske livade koje omogućuju bogat podvodni život drugim organizmima. U Malom jezeru, dubine 29 metara obitava plemenita periska zbog čega dolazi do pojave kloridnog bijeljenja što je jedinstven fenomen u cijelom Sredozemlju. 

Na kopnu postoji više od pedeset strogo zaštićenih biljnih vrsta poput endema dubrovačke zečine te preko 30 vrsta orhideja s bujnom makijom poput crnike, planike, zelenike, mirte i drugih.

Od životinjskog svijeta strogo su zaštićene pojedine vrste sova, sivi soko te mediteranski galeb. Uvođenjem mungosa na otok početkom  20. stoljeća istrijebljene su zmije, ali i domaće pernate životinje. Tako da je na određen način s tim postupkom narušen prirodni eko sustav otoka.

Mljet ima četiri izvora vode koja nikad nisu presušila, niz hridina, otočića, urušenih pećina, krška polja, razvedenu obalu te područja naseljena ljudima. Lako je prohodan cestama i puteljcima te je uistinu onaj sačuvani djelić zemaljske kugle koji je po svojoj osobitosti toliko prirodan i u čijoj ljepoti samo rijetki imaju povlasticu konstantno uživati. 

Stoga smo o životu domaćih ljudi tijekom sezonskog perioda razgovarali sa stanovnikom Pomene, mjesta smještenog u uvali na sjeverozapadnoj obali otoka.

"Ljeti. mi fetivi Mljećani ne primjećujemo ono što nam ovaj otok pruža jer smo zauzeti sezonskim poslovima od kojih živimo, no kad jahte otplove postajemo u tom miru, smjenom godišnjeg doba osvješteniji koliko smo sretni što je ovaj dio svijeta Bog darovao baš nama."

Naime, Mljet u sezoni vrvi turistima kako nam je kazao naš sugovornik Nikola Matana. Trenutno je u Pomeni oko 120 turista uključujući one u privatnom i hotelskom smještaju.

Kako smo informirani, maksimalna popunjenost je u kolovozu tzv. 'boom mjesecu', od oko 600 kreveta, tada postaje jasno da je ovo tek uvertira turističkih dolazaka za mjesto Pomena.

"Zalaufava se, svakim danom više posjetitelja dolazi. Petkom je uobičajeno najlošija posjećenost i od jahti koje hitamo na muring i od izlazaka s broda, tada se mi starosjedioci i pristigli sezonski radnici uglavnom družimo i odmaramo.

Taj dan gosti obično odlaze, takav je ritam. Od ponedjeljka očekujemo novi nalet, jer to je tako ovdje. Koliko god stresa, uvijek je sve 'u neku ruku' predvidljivo."