Od 40 mjera provedeno tek 13

ZAGREB, 14. travnja 2011. -  Od 40 najvažnijih mjera iz Programa gospodarskog oporavka, koji je Vlada donijela 19. travnja 2010., dosad je provedena jedva trećina, odnosno njih 13. Još 27 mjera ili tek čeka provedbu, ili su u fazi provedbe, a od jednog dijela mjera već se odustalo donosi Jutarnji List

Među tim mjerama je i smanjenje broja zaposlenih u javnim poduzećima: u Banskim je dvorima procijenjeno da u uvjetima kada burzu rada opsjeda više od 330.000 nezaposlenih, ne treba dolijevati novo ulje na vatru, k tome još u izbornoj godini, pa je odustajanje od te mjere objašnjeno potrebom za radnom snagom zbog provedbe investicijskih projekata.

S druge strane, za dio mjera jasno je da su kolateralne žrtve odnosa unutar vladajuće koalicije, jer HSS, primjerice, baš i nije sklon prodaji državnog udjela u Podravci, dok se s nekim mjerama, poput novih zakona koji bi privukli strane ulagače, jednostavno kasni.

Program gospodarskog oporavka donio je ukupno 131 mjeru i jedini je dokument ove Vlade koji je dobio izuzetno snažnu i gotovo jednoglasnu podršku hrvatske javnosti. Prije godinu dana spominjalo se kako će Jadranka Kosor, uspije li provesti program, “biti zapamćena kao dosad najuspješniji hrvatski premijer nakon Nikice Valentića”. Nije uspjela, a razočaranje građana danas je proporcionalno prošlogodišnjim visokim očekivanjima.

Koautor Vladinog Programa Željko Lovrinčević, viši znanstveni suradnik Ekonomskog instituta u Zagrebu, danas je razočaran možda i više od javnosti.

- Program se provodi, ali fragmentarno i sporo i očito je da nema, ali i da nije ni bilo političke hrabrosti da se oštrije reforme provedu u cijelosti - rekao je prošli tjedan Lovrinčević. Danas, u izbornoj godini, više nitko ne može očekivati da Vlada nastavi s reformama, iako je posve jasno da će sljedeća Vlada, ma u kojem sastavu bila, morati nastaviti u istom smjeru.

- Moramo platiti kamatu za sve propuštene prilike - kaže Lovrinčević.

Da se program provodio kako je bio zacrtan, nedvojbeno bi premijerku kratkoročno učinio najnepopularnijom osobom u državi.

Prije godinu dana Vlada je najavila oštru reviziju povlaštenih mirovina, smanjivanje poreza na dohodak, zaustavljanje isplate regresa i božićnica državnim službenicima, zaustavljanje nelikvidnosti po kratkom postupku i skraćivanje roka plaćanja na 45 dana...

Vlad je istina napravila nekoliko minornih poteza. Zagreblo po sustavu poreza na dohodak (premalo i neučinkovito) i neke od povlaštenih mirovina danas su manje nego prošle godine. Vlada je udarila na korupciju, čak toliko tvrdo da se ponekad stječe dojam da je akcija izmakla kontroli i zaživjela samostalnim životom.

Za razliku od Nikice Valentića s čijim reformama su svi u početku uspoređivali Program gospodarskog oporavka, Jadranka Kosor nije imala prostora za etapno odustajanje. Međunarodno okruženje u kojemu je kriza dosezala vrhunac nije joj za to dalo priliku. Isto tako, za razliku od Valentića, Jadranka Kosor svoju Vladu nije sastavila sama. Naslijedila ju je u paketu od svojeg prethodnika koji je danas najkrupnija žrtva antikorupcijske točke njena programa.

Kao i Valentić, i Kosor je shvatila da za poslove koje sama ne zna napraviti treba odabrati vrhunske stručnjake (tako je i nastao Program gospodarskog oporavka). Ali za razliku od uvijek beskrajno uvjerljivog Valentića, Kosor se, kako je vrijeme odmicalo, sve više gubila u vlastitoj nervozi i nesigurnosti. (Jutarnji List/PortalOko)