"Novi zakon osigurat će stabilnost i neovisnost HRT-a te jasnije propisati javnu funkciju javnog radija i televizije," poručio je danas ministar kulture Božo Biškupić, predstavljajući u Saboru prijedlog novog Zakona o HRT-u.
Biškupić je rekao da zakon definira HRT kao javnu ustanovu koja pruža javne medijske usluge, ali ne određuje unutarnje ustrojstvo te medijske kuće, već to prepušta statutu. Precizno su definirane javne usluge koje HRT treba pružati, a kao novina se predviđa potpisivanje ugovora između vlade i HRT-a na petogodišnje razdoblje, kojim bi se odredile programske obveze nacionalnog radija i televizije te izvor i iznos sredstava za njihovo emitiranje.
HRT bi imao upravu s predsjednikom i dva člana, koje bi zajednički birali Programsko vijeće i Nadzorni odbor, koji bi pak imao pet članova (četiri bi na temelju javnog natječaja koji bi proveo saborski Odbor za medije imenovao i razrješavao Sabor, a jedan bi bio imenovan na prijedlog Radničkog vijeća HRT-a).
Programsko vijeće i Nadzorni odbor bi dvotrećinskom većinom svih članova, po prethodno provedenom natječaju, imenovali i razrješavali predsjednika i članove Uprave HRT-a, i donosili Statut HRT-a kao i program rada i financijski plan. Nadzorni bi odbor nadzirao financijsko poslovanje HRT-a (donosio bi financijski plan, utvrđivao plaće i druga materijalna prava, kao i visini pristojbe uz suglasnost s upravom).
U Programskom vijeću HRT-a sjedilo bi 11 članova koje bi birao i razrješavao Sabor na prijedlog Odbora za medije. Ti bi se članovi birali iz redova uglednih intelektualaca te priznatih umjetnika stručnjaka, koji su se u svom radu istaknuli u zalaganju za demokraciju, zaštitu ljudskih prava, ustavnih vrednota, razvitak civilnog društva, znanost i napredak, slobodu medija i izražavanja.
Programsko bi vijeće imenovalo glavne urednike na prijedlog Uprave i nakon provedenog izjašnjavanja novinara i urednika.
Kao novost je predviđen i HRT-ov povjerenik za korisnike usluge, kojega bi na mandat od četiri godine imenovalo i razrješavalo Programsko vijeće, a koji bi bio zadužen za razmatranje pritužbi i prijedloga gledatelja, slušatelja i drugih korisnika usluga HRT-a.
Financiranje HRT-a ostaje istoHRT bi se i dalje financirao dualistički - i sredstvima od pristojbe (određivao bi je Nadzorni odbor u visini 1,5 posto prosječne neto plaće u državi za prethodnu godinu) i komercijalnim prihodima od oglašavanja (devet minuta po satu uz ograničenje na maksimalno četiri minute u udarnom terminu između 18 i 22 sata). HRT bio mogao igrane filmove prekidati promidžbenim porukama, ali samo jednom za vrijeme trajanja filma.
Morao bi voditi odvojeno računovodstvo za prihode od marketinga i od pretplate, pri čemu s zabranjuje korištenje javnih prihoda u komercijalnu djelatnost.
Biškupić je naglasio i kako će HRT morati osigurati da europska djela čine većinski udio njegovoga godišnjeg vremena objavljivanja, te najmanje 40 posto tih djela emitirati izvorno na hrvatskom jeziku. Najmanje 15 posto svojeg godišnjeg programskog proračuna, HRT je dužan osigurati za nabavu europskih djela neovisnih proizvođača, od čega polovica tih sredstava mora biti namijenjena za djela proizvedena izvorno na hrvatskom jeziku.
Hrvatska glazba mora činiti najmanje 40 posto korištenoga cjelokupnog glazbenog sadržaja na svakom radijskom i televizijskom programskom kanalu.
Stazić: "Jednog člana Nadzornog odbora HRT-a bira oporba"Predsjednik saborskog Odbora za medije Nenad Stazić danas je u sabornici najavio amandman Odbora na prijedlog novog zakona o HRT-u po kojemu bi najmanje jedan član Nadzornog odbora HRT-a bio biran na prijedlog parlamentarne manjine.
"Prihvaćanjem tog amandmana, zakon bi se udaljilo od toga da bi mogao predstavljati etatizaciju HRT-a", rekao je Stazić u ime Odbora, za rasprave o prijedlogu zakona o HRT-u o kojemu bi Sabor sutra trebao glasovati. (PortalOko)