ZAGREB, 17. travnja 2011. - U Spomen području Jasenovac kod spomenika Cvijet oko 11 sati počela je komemoracija u znak sjećanja na 22. travnja 1945., dan proboja zatočenika iz koncentracijskog logora Jasenovac i sve stradale u tom logoru.
Premijerka Jadranka Kosor rekla je kako su se okupili prvenstveno da bi se poklonili žrtvama, javlja
HRT.
'Nema opravdanja za zločine koji su se ovdje dogodili. Vlada i s ovog mjesta još jednom odbacuje svaki oblik povijesnog revizionizma. Pavelićev režim je bio zlo. Ljudi su ubijani samo zato što su bili drugi i drukčiji', naglasila je premijerka.
'Nakon Drugog svjetskog rata mislili smo da se ovakvo zlo ne može ponoviti, no dogodio se Vukovar, Srebrenica. S ovog mjesta postavljamo pitanje hoćemo li moći prekinuti lanac zla i mržnje', poručila je Jadranka Kosor.
Istaknula je da sjećanjem na žrtve svjedočimo o svojoj vjeri u život. 'S ovog mjesta moramo se okrenuti budućnosti. Ovo mjesto nam poručuje - ne ponovilo se', rekla je premijerka.
"Spomen područje Jasenovac je memorijalno područje, mjesto zločina natopljenog krvlju, prekrivenom kostima žrtvama, ispunjenog tugom. To je mjesto na kojemu s pijetetom odajemo počast i čuvamo dignitet svake pojedine žrtve", rekla je predsjednica Savjeta Spomen područja Jasenovac Katica Sedmak, koja je poseban pozdrav uputila preživjelim zatočenicama i zatočenicama Jasenovačkih i svih drugih logora.
Dodala je da je prošlo 66 godina od uzvika zatočenika Ante Bakotića kojim je započeo herojski proboj posljednjih zatočenika, njih 1.249 iz logora Jasenovac. Malobrojni preživjeli - tek stotinjak - ponijeli su u svojoj duši doživotnu traumu vlastite rastrganosti između želje da zaborave sve užase logora i potrebe da sačuvaju sjećanje na žrtve, članove vlasdtite obitelji, prijatelje i susjede, kazala je Sedmak. Ustvrdila je da bi njihovo sjećanje trebalo poslužiti kao pouka budućim generacijama da se slični užasi više nikad ne ponove.
U obilježavanju 66. godišnjice proboja zatočenika iz koncentracijskog logora Jasenovac sudjeluju predsjednik Republike Ivo Josipović, predsjednica vlade Jadranka Kosor, predsjednik Hrvatskog sabora Luka Bebić; predstavnik obitelji logoraša jasenovačkog logora Stevo Đurđević i drugi.
Od ustaša nazivan sabirnim i radnim logorom, koncentracijski logor Jasenovac od kolovoza 1941. do 22. travnja 1945. bio je logor smrti u kojem su ubijani muškarci, žene i djeca zbog svoje vjerske, nacionalne ili ideološke pripadnosti, stoji na internetskim stranicama Spomen područja Jasenovac. U njegovom su sastavu bili logori u Bročicama, Krapju, Jasenovcu i Staroj Gradiški, brojne logorske ekonomije u prisilno raseljenim selima te mnogobrojna stratišta s obje strane rijeka Save i Une.
Temeljem više stotina različitih izvora, kao što su knjige, dokumenti, fotografije, izjave rodbine i prijatelja jasenovačkih žrtava, terenska istraživanja i fotografiranja spomenika žrtava fašističkog terora te uspoređivanjem i kritičkim preispitivanjem podataka za svaku žrtvu ponaosob, sačinjen je popis djece, muškaraca i žena ubijenih u koncetracijskom logoru Jasenovac.
Takvim načinom rada do sada su prikupljena imena i podatci za 80.988 žrtava.
Koncentracijski logor Jasenovac - sustav logora, logorskih ekonomija i stratišta obuhvaćao je prostor od 210 kilometara četvornih, s obje strane rijeka Save i Une.