Nije lako

Što studirati da biste se lakše zaposlili i koje škole 'nisu isplative'?

Iako HZZ već godinama upozorava na činjenicu da su diplomirani ekonomisti jedni od najsuficitarnijih zanimanja, čini se da to ne sprečava pojavu brojnih privatnih i skupih škola koje izbacuju nove ekonomiste. Naime, u HZZ-ovim preporukama jasno stoji kako je previše onih koji su završili poslovnu ekonomiju i management, što su upravo najčešći obrazovni programi privatnih škola

 Što studirati da biste se lakše zaposlili i koje škole 'nisu isplative'?

Brojni maturanti uskoro će krenuti na pripreme za fakultete, te si upisom uvelike odrediti smjer u kojem će krenuti njihov život. Iako s 18 ili 19 godina snovima dajemo prednost nad realnošću, nije zgorega razmotriti realne potrebe na tržištu rada, budući da će one ponajviše utjecati na buduću financijsku situaciju tih mladih ljudi, a svi dobro znamo da financijski problemi vode i u brojne druge.

I dalje fali liječnika, inženjera elektrotehnike, te profesora matematike

S tim smo ciljem istražili realne potrebe za određenim VŠS i VSS zanimanjima. Zavod za zapošljavanje isporučio nam je listu preporuka za obrazovnu politiku i stipendiranje. Iz nje se jasno da iščitati kako na tržištu uglavnom i dalje nedostaje inženjera elektrotehnike i strojarstva, liječnika, farmaceuta, logopeda, fizikalnih terapeuta, te profesora matematike i fizike. Naime, ova se zanimanja u svim  područjima nalaze na popisu onih za koje se preporučaju dodatne kvote, što u svakom slučaju garantira veću mogućnost zaposlenja.

Iako se situacija na tržištu mijenja iz godine u godinu, primjećujemo da za navedenim zanimanjima već duži vremenski period postoje pojačane potrebe. Sumnjamo da će se situacija i u slijedećih desetak godina znatnije promijeniti.

Ekonomista na burzi sve više

S druge strane, zanimljiviji je popis onih zanimanja za koje burza preporuča smanjenje upisnih kvota. Osim već poznatog prevelikog broja pravnika, novinara, politologa, te ekonomista koji su diplomirali na državnim sveučilištima – pojavio se i očiti višak studenata poslovne ekonomije i ekonomije poduzetništva. Zlobnici bi možda mogli reći da su isti poduzetništvo studirali upravo kako bi sami stvorili poslove, i bila to istina ili ne – činjenica je da ih očito previše predugo 'sjedi' na burzi.

Problem postaje još veći kada se uzme u obzir da se u većini novootvorenih privatnih visokih škola mlade obrazuje upravo za ekonomiju poduzetništva ili novinarstvo. Pitanje je koliko se uopće isplati ulagati nemala financijska sredstva u obrazovanje s kojim će kasnije biti vrlo problematično naći posao.

Previše i modnih dizajnera, prometnih inženjera, ali i - učitelja?

Osim navedenih, na burzi je previše i tekstilnih tehničara, modnih dizajnera, grafičkih inženjera, te inženjera prometa. Zanimljivo je da se u pojedinim slavonskim županijama te Lici javlja i višak – učitelja.

Slijedom svega navedenog, Zavod je izbacio i preporuke za upis u srednje škole, kako bi se učenike lakše usmjerilo na kasnije studije ili zaposlenje. Najviše se preporuča upis u srednje škole medicinskog usmjerenja, te u srednje obrtničke, kojima bi trebalo povećati i kvote. S druge strane, đaka je previše u srednjim školama ekonomskog usmjerenja, a puno je i hotelijerskih tehničara.


  • Autor: Dnevno.hr
  • Foto: Gospari.hr
  • Objavljen: 01.04.2013 12:51
  • Posljednja izmjena: 01.04.2013 12:46

Nema komentara

Komentiraj članak

Potrebna je prijava kako biste komentirali.