Po podacima objavljenim na internetskim stranicama DORH-a, od 1991. do kraja 2010. zbog ratnih zločina osumnjičeno je 3655 osoba, no za 1406 osoba obustavljen je postupak zbog nedostatka dokaza ili je utvrđeno da nedjelo za koje se sumnjiče nije ratni zločin.
Uz 596 osoba kojima je suđenje u tijeku, vodi istraga protiv 283 osobe.
Većina postupaka pokrenuta je protiv pripadnika bivše JNA i teritorijalne obrane te paravojnih snaga tzv. Republike Srpske Krajine, a postupcima su obuhvaćeni zločini na području Hrvatske te zločini na štetu hrvatskih građana izvan Hrvatske.
Pokrenuti postupci i protiv 95 pripadnika HV-a ili policijeU DORH-u ističu da za njih činjenica pripadnosti pojedinim postrojbama i nacionalnosti počinitelja ili žrtava nije odlučna za pokretanje postupka pa su pokrenuli postupke i protiv 95 pripadnika Hrvatske vojske ili policije. Protiv 15 osoba vodi se istraga, 71 osoba je optužena, 28 ih je osuđeno, a protiv 33 osobe postupak još traje. U deset slučajeva postupak je obustavljen.
U DORH-u kažu da su dosad s Tužiteljstvom za ratne zločine Srbije razmijenjeni podaci i dokumenti u 26 predmeta u odnosu prema 50 okrivljenika. Njih 19, bivših hrvatskih, a danas srpskih državljana, optuženo je zbog zločina na području Hrvatske. Osuđeno ih je 13, i to pet pravomoćno.
Kako bi opovrgnuli tvrdnje da se progone samo pripadnici Hrvatske vojske i policije, iz DORH-a podsjećaju da su protiv najviših vojnih dužnosnika bivše JNA podigli optužnice zbog ratnih zločina u zapadnoj i istočnoj Slavoniji, posebice Vukovaru, zatim za zločine u Škabrnji te napade na Zadar, Šibenik, Sinj i okolna područja.
Odgovor AI-u: 4625 predmeta bilo je vezano uz OlujuDokazujući da u vrijeme "Oluje" i nakon nje vlasti nisu sjedile prekriženih ruku i reagirajući 1998. na izvješće organizacije za zaštitu ljudskih prava Amnesty Internationala (AI), u kojem se tvrdilo da su "brojna zlodjela ostala neistražena, a počinitelji nekažnjeni", ministarstva pravosuđa i unutarnjih poslova te DORH objavili su tada izvješća u kojima su, među ostalim, naveli da je prijavljeno 47 ubojstava, od kojih je 26 riješeno, dva slučaja silovanja, 12 razbojstava, 29 slučajeva teškog ozljeđivanja, šest otmica i jedan slučaj ratnog zločina protiv ratnih zarobljenika. Pred županijskim sudovima u Karlovcu, Sisku, Zadru i Šibeniku bilo je ukupno 2670 predmeta vezanih uz kaznena djela počinjena na područjima zahvaćenim "Olujom", a u "Oluji" i nakon nje poginulo je 911 vojnih i civilnih osoba te se vodilo više od 5000 sudskih postupaka.
Ukupno je, po tadašnjim podacima MUP-a, bilo prijavljeno 5705 kaznenih djela i 4215 počinitelja, od čega je riješen 2981 slučaj.
DORH je, pak, izvijestio da je za kaznena djela počinjena tijekom "Oluje" i nakon nje prijavljeno 4625 osoba, od kojih je 2567 nepoznato. Optužene su 3792 osobe, a za 3558 osoba donesene su presude.
Godinu kasnije hrvatska je Vlada prihvatila izvješće o suradnji s Haaškim sudom, to jest Bijelu knjigu u kojoj su, među ostalim, pobrojali najteže zločine u Hrvatskoj, pregled kaznenih djela u akcijama "Bljesak" i "Oluja" te podatke da je iz 120 masovnih grobnica ekshumirano 1908 osoba, a iz pojedinačnih 1095.