Čak i ako se osoba razboli od koronavirusa to nije jamstvo da se neće ponovno zaraziti, sugerira novo istraživanje. Iako je SARS-CoV-2 koronavirus trenutno u centru svjetske pozornost, postoje i brojni drugi koronavirusi za koje znamo već desetljećima, a za koje je poznato kako su zarazni za ljude i vrlo sezonski.
Znanstvenici su proučavali četiri vrste ovih sezonskih koronavirusa tijekom posljednjih 35 godina i otkrili su kako se ponovna infekcija često događala, otprilike godinu dana nakon prvog napada.Iako to nužno ne govori ništa o trenutnoj globalnoj pandemiji, to nije dobar znak za nadu u dugoročni imunitet populacije.
Analizirajući 513 uzoraka seruma prikupljenih od 1980-ih od 10 zdravih muškaraca koji žive u Amsterdamu, istraživači su primijetili nekoliko skokova antitijela povezanih s koronavirusima.Svaki od ovih skokova protumačen je kao ponovna infekcija, a za sva četiri proučena sezonska koronavirusa - uključujući HCoV-NL63, HCoV-229E, HCoV-OC43 i HCoV-HKU1 - tim je pronašao tri do 17 infekcija po pacijentu. Neke rijetke reinfekcije pojavile su se već šest mjeseci nakon početne infekcije, ali češće su se vratile otprilike godinu dana nakon toga, "što ukazuje kako je zaštitni imunitet kratkotrajan".
Do danas je malo potvrđenih slučajeva ponovne infekcije COVID-19, ali većina je bila tema debata jer je još uvijek prerano reći koliko dugo može trajati stečeni imunitet na SARS-CoV-2. Usporedba s drugim koronavirusima jedan je od naših najboljih tragova, i nažalost ovo 35-godišnje istraživanje sugerira kako imunitet za mnoge infekcije koronavirusom nije samo privremen, već je i kratkotrajan. Štoviše, autori kažu kako je reinfekcija možda zajednička značajka svih ljudskih koronavirusa.
Studija je ograničena time što razina antitijela djeluje samo kao oznaka za infekcije koronavirusom - ne možemo sa sigurnošću tvrditi kako je svaki porast protutijela definitivno bila ponovna infekcija. Istraživanje je također provedeno na malom uzorku, pa su potrebne veće kohortne studije. Ipak, ima nekih pogodnosti koje druga istraživanja nemaju. "Naše serološko istraživanje jedinstveno je jer izbjegava pristranost u uzorkovanju prethodnih epidemioloških studija temeljenih na protokolima ispitivanja baziranih na simptomima", pišu autori nove studije.
Umjesto toga, pacijenti su se redovito testirali, više puta godišnje tijekom nekoliko desetljeća, čak i kad su se osjećali zdravo. To je važno jer mnoge infekcije koronavirusom mogu ostati asimptomatske, što znači kako bismo mogli previdjeti mnoge reinfekcije.
Nedavna istraživanja, posebno na SARS-CoV-2, pokazuju kako se razina specifičnih protutijela počinje smanjivati u prva dva mjeseca nakon infekcije, posebno nakon lakših slučajeva (kroz koje većina ljudi prolazi). Nova studija pronašla je sličan vremenski slijed. Uzorci krvi, koji su prikupljeni svaka 3 mjeseca do 1989. i svakih 6 mjeseci nakon pokazuju kako se većina infekcija koronavirusom u Amsterdamu dogodila zimi.
"U našem istraživanju mjeseci lipanj, srpanj, kolovoz i rujan pokazuju najmanju prevalenciju infekcija za sva četiri sezonska koronavirusa", pišu autori, "što potvrđuje veću prevalenciju zimi u umjerenim zemljama i SARS-CoV-2 će možda dijeliti ovu značajku u postpandemijskoj eri. " Ovi rezultati slični su istraživanju drugih ljudskih koronavirusa, koji pokazuju kako se stope zaraze usporavaju ljeti.
Budući da je sjeverna hemisfera sada već čvrsto zagazila u jesen, to je krajnje zabrinjavajući rezultat ako se nova otkrića prenesu na trenutnu globalnu pandemiju. Hoće li SARS-CoV-2 slijediti isti trend kao i drugi koronavirusi, ostaje za vidjeti. Ali ako želimo biti što oprezniji, ne bismo trebali pretpostavljati kako je dugoročni imunitet sigurna stvar jer nas na kraju oslanjanje na cijepljenje i prirodni imunitet može dovesti samo do određene točke u borbi protiv ovog virusa.
Stjecanje dugotrajnog imunološkog odgovora putem cjepiva malo je vjerojatno. Moguće je kako ćemo trebati redovito ažurirati i primati cjepiva, kao što je slučaj sa sezonskom gripom.
IZVOR: nature.com