U povodu izlaska iz tiska knjige "Prijevara ili zabluda? Problem granice na području poluotoka Kleka", koje je jedan od suautora Vekarić, u izjavi za Hinu , podsjetio je kako se granica između Bosne i Hercegovine i Republike Hrvatske, prema kriterijima iz Badinterovih "Mišljenja", utvrđuje obzirom na političko-teritorijalno stanje na dan 25. lipnja 1991., pa prijašnje granice poprimaju karakter granica koje štiti međunarodno pravo.
Pitanje granice na moru između Hrvatske i BiH u povodu najave da će biti u Hrvatskom saboru uskoro ratificiran Ugovor o državnoj granici između Hrvatske i BiH, koji su potpisali 1999. u Sarajevu predsjednici Tuđman i Izetbegović, bilo je posljednjih mjeseci predmetom mnogih napisa u hrvatskom novinstvu. Rasprave su vođene s raznih motrišta, a sada je i knjiga trojice autora Stjepana Ćosića, Nike Kapetanića i Nenada Vekarića pred nama, u cijelosti posvećena granici na Kleku.
Ključno je samo jedno pitanje"Možemo raspravljati o tome zašto i gdje je napravljena pogreška, možemo tražiti krivca, možemo se pitati zašto desetak godina nitko ništa nije poduzimao, možemo raspravljati i kolika je pravna snaga potpisanog Ugovora ili što znači podastiranje krivotvorine prilikom identifikacije granice - sve su to legitimna i zanimljiva, ali u ovom trenutku nebitna pitanja", smatra Vekarić.
Po njegovim riječima ključno je samo jedno pitanje - hoće li Hrvatska doslovno darovati BiH više od 10 hektara kopna i više od 10 kvadratnih kilometara mora - ili to neće učiniti?
"Odgovor na to pitanje treba odrediti ponašanje Republike Hrvatske. Ako je odgovor da se taj teritorij treba darovati BiH - nema se što dalje govoriti. Moguć je samo zločesti komentar: Hrvatska će biti prva i jedina zemlja na svijetu koja se dobrovoljno odrekla svog teritorija, prva i jedina zemlja na svijetu koja je bolje zaštitila teritorij druge države i od nje same i od međunarodnoga prava", izjavio je Vekarić, dometnuvši ako je, pak, odgovor da Republika Hrvatska neće darovati tih 10 hektara kopna i više od 10 kvadratnih kilometara mora, onda nema dvojbe što treba činiti.
Smatra kako u tom slučaju treba poduzeti sve korake da se sanira šteta učinjena 1999., a to znači: u prvom koraku zaustaviti proces ratifikacije i u sljedećem koraku pokušati naći sporazumno rješenje s BiH.
Po Vekarićevim riječima ne uspije li se u tome, Hrvatska ima na raspolaganju druge međunarodnopravne mehanizme i to s velikim izgledima za uspješan ishod jer raspolaže nedvojbenim dokazima o pravnom i stvarnom stanju u ključnom trenutku razgraničenja 1991. i jer ima snažna uporišta i u Konvenciji UN o pravu mora i u Bečkoj konvenciji o pravu međunarodnih ugovora koja sankcionira prijevarno ponašanje druge strane.
Prvo utvrditi graničnu linijuVekarić upozorava kako je jedini "dokaz" da je sporni teritorij dio BiH utemeljen na lažnom sporazumu, zapravo krivotvorenom zapisniku iz 1974., koji je bosanska strana podastrla hrvatskoj strani prilikom identifikacije državne granice. Nasuprot tome, kako dodaje, svi stvarni dokazi, dokazi koje je proizveo stvarni život i koji potvrđuju faktičnu vlast, od raznih uvjerenja do zemljopisnih karta (vojnih, pomorskih, "projektnih") - daju jedinstveni odgovor: teritorij Ponte Kleka s hridi Lopata i Veliki i Mali školj, kao i pripadajuće more, u trenutku raspada Jugoslavije 1991. godine dio su teritorija Republike Hrvatske.
Sav dokazni materijal o tome, kako kaže, podastrt je u knjizi "Prijevara ili zabluda?", upravo tiskanoj u Dubrovniku.
"Vjerujem kako će ta knjiga pomoći hrvatskoj Vladi da donese ispravnu odluku, odluku u interesu Republike Hrvatske. Nema valjana razloga da se žuri s ratifikacijom i da žurba ishitri odluku kojoj više nema popravka", upozorio je Vekarić, dometnuvši kako misli da bi bila vrlo mudra odluka Vlade da prvo nedvojbeno utvrdi graničnu liniju i tek nakon toga donese konačnu odluku kako postupiti.
Prijevara ili zabluda?Znanstveni opus redovita profesora na Sveučilištu u Dubrovniku akademika Nenada Vekarića sadrži 20 knjiga i više od 50 znanstvenih rasprava, napisanih samostalno ili u suautorstvu. Njegov znanstveni interes usmjeren je na područja povijesne demografije, povijesti i povijesnih disciplina, posebno genealogije i onomastike, te na pravnu povijest.
Knjiga "Prijevara ili zabluda? Problem granice na području poluotoka Kleka" (158 str.) u vlastitoj nakladi Nenad Vekarić, dopunjeno je izdanje knjige "Hrvatska granica na Kleku" objavljene u Dubrovniku 1999.