Medicinski sociolog Slaven Letica ukazivao je na problem korupcije u hrvatskom zdravstvnom sustavu i prije nego je pokrenuta akcija Hipokrat, a posljednji puta prije desetak dana na tribini u KIC-u na temu 'Etika i korupcija u medicini'.
Akcija Hipokrat potvrdila je Letičinu procjenu stanja u hrvatskom zdravstvu. U akciji koja je započela u ponedjeljak, privedeno je 26 ljudi iz varaždinske tvrtke Farmal, koje se tereti da su davali mito liječnicima opće prakse kako bi pacijentima prepisivali njihove lijekove, a istragom je obuhvaćeno i više od 500 liječnika obiteljske medicine iz cijele Hrvatske. Protiv njih 50 bit će pokrenute kaznene prijave zbog primanja mita, a narednih dana bit će privedeno 350 liječnika.
Kako navode mediji, korupcijiski lanac na relaciji Farmal – obiteljski liječnici funkcionirao je tako da bi liječnici iz mreže koja je surađivala s Farmalom dobivali proviziju za svaki lijek tvrtke koji bi propisali svojim pacijentima. Radi se o iznosima od dvije do tri tisuće kuna mjesečno.
Letica u razgovoru za portal Dnevno ističe da je problem što uzimanje novca od farmaceutskih tvrtki liječnici ne prepoznaju kao korupciju, ali i da čak šezdeset osam posto korupcije u zdravstvu iniciraju sami pacijenti, što je zabrinjavajući fenomen. Ovaj podatak rezultat je anketnog istraživanja koje je 2010. provela dr. Jelena Budak sa suradnicima iz Ekonomskog instituta Zagreb, prema kojemu prosječna visina mita iznosi čak 2050 kuna. Pedeset i jedan posto ispitanika složio se s ponuđenom anketnom tvrdnjom da 'liječnicima i sestrama treba dati mito'. Prema istom istraživanju nešto više od 8 posto građana u dobi od 18 do 64 godine starosti tijekom godine podmitilo nekog liječnika, a 5.6 posto medicinsku sestru.
Razmjeri afere ugrožavaju funkcioniranje zdravstva u Hrvatskoj
Letica ističe da je kod temeljni problem medicinske korupcije 'zarobljavanje države' - stvaranje koruptivnih veza između farmaceutske industrije i medicinske kreme, ali i postojanje različitih mehanizama za privatno bogaćenje na teret javnog zdravstva. Prof. Letica podsjeća na slučaj profesora Slobodana Vukičevića koji je, kako je istaknuo i na spomenutoj tribini, 'sam prvi milijun eura zaradio na velikoj 'trgovini utjecajem', odnosno preprodajom zemljišta koje je od grada Zagreba dobio za izgradnju svog 'biotehnološkog laboratorija'.
U svakom slučaju, razmjeri afere koja je izbila zbog veza tvrtke Farmal i liječnika svakako ugrožavaju funkcioniranje zdravstva u Hrvatskoj, smatra Letica i naglašava kako treba vidjeti 'što će se tu još napraviti'.
Na pitanje je li afera možda samo još jedna predstava za Europu, koja i dalje ukazuje na problem korupcije u Hrvatskoj, Letica je odgovorio kratko kako 'nije ni to isključeno'.
Ova USKOKOV-a akcija krenula je i temeljem upozorenja novinarke Slobodne Dalmacije Nataše Škaričić iz njenih saznanja tijekom praćenja korupcije u zdravstvu, a tvrtku Farmal još 27. travnja 2011. DORH-u je prijavio i bivši ravnatelj Hrvatskog zavoda za zdravstvno osiguranje Tihomir Strizrep. U prijavi je dostavio dokumentaciju vezanu za reklamiranje lijekova Farmala i još nekih farmacetuskih tvrtki na temelju anonimnih predstavki građana.
Prema riječima Nataše Škaričić, ova akcija tek je jedan segment korupcije u zdravstvu. Prof. Letica međutim, upozorava na opasnost da se u ovoj javnoj graji i moralnoj panici zbog korupcije u zdravstvu previdi činjenice da 90 posto liječnika i sestara svoj strahovito odgovoran, naporan i slabo plaćen posao obavlja savjesno.
Još je Dubrovačka Republika zabranjivala privatnu praksu u državnoj službi
Slaven Letica smatra kako je osim ključne uloge koju bi profesionalne organizacije morale imati u 'ratu' protiv korupcije, vrlo važno otkloniti sistemske temelje na kojima nastaje koruptivna praksa i kultura. Na prvom mjestu je dvojna praksa, odnosno poznata situacija koja je kod nas čak i ozakonjena, da je liječnik ujutro državni, a popodne privatni liječnik. Pri tome podsjeća kako je još 1383., prije 630 godina, u Dubrovačkoj Republici liječnicima u državnoj službi zabranjena je privatna praksa, a posjedovanje ljekarni još ranije, 1331. godine.
Drugi temelj na kojem se u Hrvatskoj razvija koruptivna praksa i kultura je privatni sektor koji u sprezi s vlastodršcima onemogućava razvoj javnoga zdravstva. Taj je koruptivni model 'zarobljavanja države' u Hrvatskoj paradigmatski oblik dobio u poznatoj 'Aferi Medikol' kod koje je sprega HZZO-a i političkih moćnika onemogućila nabave PET skenera u javnim bolnicama kako bi se pacijenti i novac usmjeravali u privatni dijagnostički centar. Na trećem mjestu su koruptivne veze farmaceutske industrije, trgovine lijekovima i utjecajnih liječnika koji za novac stavljaju pojedine lijekove na liste izabranih lijekova ili propisuju lijekove proizvođača i distributera koji ih posebno 'nagrađuju'.
No, svi silni napori u 'ratu' protiv korupcije mogli bi biti uzaludni ako se u Hrvatska ne posveti razvoju, jer, ističe Letica, odavno je empirijski dokazano da postoji vrlo uska povezanost između stupnja razvoja i korupcije: što veća sirotinja, to veća (relativna) korupcija i obrnuto.