Nažalost, podatci u prosjeku nisu pretjerano utješni. Kad bi uzeli da su svi digli kredit otprilike iste vrijednosti, došli bi do podatka da su banke u prosjeku građanima po glavi dužne oko 38 000 kuna.
Nakon silnog odugovlačenja, HNB je napokon priznao koliko su banke dužne građanima za sve preplaćene kamate u slučaju “Franak”. Kako doznajemo, udruga Franak je napravila okviran izračun temeljen na podatcima iz HNB-a o visini podijeljenih kredita, ali i okvirnoj prevrtljivosti kamatnih stopa prilikom promjene tečaja. Po njima, banke su građanima Lijepe naše uzeli oko 430 milijuna švicarskih franaka, odnosno oko 2,27 milijardi kuna, piše
dnevno.hrPodsjećamo, kako je vrhovni sud priznao legalnost valutne klauzule kojom su banke sav rizik kredita prebacile na građane, žrtvama nije ostalo ništa drugo nego utješiti se da su kamate i dalje bile previsoke. Samim time, ovaj izračun okvirno govori koliko novca su banke nezakonito uzele od građana. Srećom, ovaj izračun je dobar pokazatelj i što žrtve ovih zlokobnih kredita mogu očekivati u budućnosti, odluče li se pokrenuti sudski spor protivu osam banaka (Privredne banke Zagreb, Zagrebačke banke, Erste & Steiermärkische banke, Raiffeisen banke, Hypo Alpe Adria banke, OTP-a, Splitske banke i Volksbanke koju je kasnije preuzela Sperbanka) koje su građanima nudile kredite u “švicarcima”.
Duge pravne bitke
No, kako smo već pisali, pravna struka nije optimistična oko toga koliko će građani biti uspješni u svojoj naplati. Kako tvrdi ugledni pravnik i predsjednik Hrvatskog saveza pravnika u gospodarstvu Miljenko Giunio, ovakva odluka Vrhovnog suda bila je očekivana. “Iako nismo još vidjeli cijelu presudu, Vrhovni je sud u cijelosti potvrdio odluku s Visokog trgovačkog suda, što znači da je valutna klauzula važeća. Ne bi htio govoriti što bi članovi udruge Franak sad trebali napraviti jer je to prevelika odgovornost. Teoretski je mnogo toga moguće, ali parnice protiv banaka su skupe, pogotovo za građane koji ionako nemaju novca. Sad je moguće da nekako intervenira Ustavni sud, no oni se vole izvlačiti na to da oni ne tumače zakone već samo da li nešto krši Ustav”, tvrdi Giunio. Drugim riječima, novac od preplaćenih kamata je građanima zajamčen, ali tko zna koliko će ga čekati dok im ga banka vrati.
No, kako znamo da je oko 60 tisuća hrvatski građana živi s kreditom u “švicarcima”, zanimljivo je koliko je banka u prosjeku dužna jednoj svojoj žrtvi. Nažalost, podatci u prosjeku nisu pretjerano utješni. Kad bi uzeli da su svi digli kredit otprilike iste vrijednosti, došli bi do podatka da su banke u prosjeku građanima po glavi dužne oko 38 000 kuna. S obzirom na to da se slučajevi budu rješavali, vjerojatno će se pokazati velik nesrazmjer u kreditima.
Dok su neki dizali kredit da riješe osnovno stambeno pitanje ili da nahrane obitelj, drugi su trošili na luksuz ili kupovali drugi auto pa će tako varirati i iznosi koji banke moraju vratiti. Međutim, savjet pravnika za građane je da ne podižu kolektivne tužbe već više pojedinačnih te da s velikim brojem sudskih sporova jednostavno natjeraju banke da se nagode. Bez obzira na milijarde koje se skrivaju u bankama, ni oni ne mogu podnijeti sudske troškove za 60 tisuća parnica!