Skup reklama i reklamnih spotova odvjetnici Potrošača dostavili su sudu u digitalnom obliku, a tvrde da dokazuje kako su banke sporne kredite nudile kao povoljnije za potrošače u odnosu na druge proizvode koristeći u reklamnim materijalima riječi kao što su Akcija ili Povoljni krediti. Spornim smatraju kako uz tu sugestiju da se radi o povoljnom proizvodu, nisu naznačile i da je to proizvod koji nosi viši rizik.
Podsjetimo, udruga Potrošač je i pokrenula proces protiv osam poslovnih banaka zbog „nepoštenih odredbi ugovora" o potrošačkim kreditima u švicarskom franku s promjenjivim kamatama sklopljenih u razdoblju od 2004. do 2008.
Kao krunski dokaz protiv osam banaka, udruga Potrošač prikazala je složenu analizu reklamnih materijala za kredite u švicarskim francima. Kako je izvjestio Poslovni dnevnik, tužitelj tvrdi da analiza dokazuje zavaravajuće oglašavanje kojim su potrošači bili zavedeni na sklapanje ugovora u švicarcima. Materijal je izradila agencija Briefing. Prema njihovoj procjeni, te su banke od 2004. do 2008. objavile oglase nominalne cijene 62,4 milijuna kuna. Inače, materijal upućuje na to da su se najviše oglašavali PBZ i Hypo banka, a da je oglašavanje bilo na vrhuncu 2005. Na naše upite koliko su sve skupa potrošili u oglašivačkim kampanjama iz Hypo banke su nam kratko kazali da nam ne mogu dati te podatke, jer je to poslovna tajna.
Banke bi mogle izgubiti milijarde
Kako doznajemo, Banke su od Suda zatražile vremena da se očituju, pravdajući se da je taj materijal stigao prekasno i da trebaju očitovanje svojih marketinških odjela, te da im uopće nije jasno što tužitelj želi reći tim materijalom. Prema dokumentaciji koju posjedujemo, jedina se nije očitovala Privredna banka Zagreb.
Uprave osam banaka su na muci – kako je nedavno za Poslovni dnevnik izjavio neimenovani izvor iz bankarske industrije, banke su spremne za snižavanju kamatne stope na stambene kredite valutno vezane za švicarski franak uz djelomičan otpis, čime bi se anulirao udar tečaja. Problem je što se boje da bi se to moglo shvatiti kao priznanje krivnje u sudskom procesu koji traje.
Do sljedećeg ročišta, koje je za 7. lipanj sazvao predsjednik sudskog vijeća Radovan Dobronić moraju smisliti uvjerljiva obrazloženja.
Jedini odgovor banaka je neslužben, a može se iščitati iz pera glavnog urednika magazina Banka Željka Ivankovića. U kolumni u Banci (magazinu i web stranici koji su inače u potpunom vlasništvu Zagrebačke banke), objavio je kolumnu u kojoj upozorava da bi presuda koja bi ispunila zahtjeve tužitelja ostavila banke bez imovine u vrijednosti 7 milijardi kuna, a isplata bi dovela i do gubitka još dodatnih desetak milijardi kuna, te da bi se ukupan trošak mogao popeti i na 18 milijardi, čak i ako se ne računa na mogućnost pobune onih koji su kredite podigli u eurima.
No Udruga Franak (koju na sudu predstavlja udruga Potrošač) odmah je reagirala. „Samo zato što bi bankama financijski bilo otežano vratiti ono što su stekle bez osnove ne znači da one to ne trebaju vratiti", poručuju oni, dodajući da će o svemu odlučiti sud.
U priopćenju su istakli i da je novac naplaćen na neosnovan i nezakonit način, pa se mora vratiti onima kojim je na takav način naplaćen.
Ono što mora zabrinuti bankare, kojima je primjer iz Srbije koja je sličan zakonodavni problem riješila u korist dužnika, je i stav sudskog vijeća, koje im je naredilo da do sljedećeg ročišta moraju prikupiti dokaze da su se za kredite s klauzulom u švicarskim francima zaista zadužile u inozemstvu i u toj valuti, a pri tome i dokazati na koji su način to učinile. U istom roku također moraju dostaviti sudu podatak o iznosu štednje deponirane kod njih u CHF-ima, kao i zbirni podatak, te pojedinačno po godinama o iznosu kredita u švicarcima.
Sud će pak sam pribaviti od HNB-a potvrdu o tečajnoj politici središnje banke što bi trebao rasvijetliti pitanje štiti li HNB tečaj kune samo prema euru ili i prema drugim valutama uključujući i švicarce. Od HNB-a, kako sud nalaže, trebao bi doći i podatak jesu li se banke zadužile u inozemstvu u švicarcima u tuženom razodoblju, te u kojim iznosima. To smo ih i i mi pitali, a u Hypo banci su nam potvrdili da su se zaduživali na inozemnom tržištu, ali nam nisu rekli o kojem je iznosu riječ.
Najveći udarac sačuvan je za kraj, jer je sudac Radovan Dobronić ustvrdio je da zakon daje ovlast sudu da pojedine odredbe Općih uvjeta poslovanja banaka (koji nominalno daju banki za pravo prebaciti rizik zaduživanja na dužnika) proglasi i ništavim i odbacio prigovore odvjetnika banaka da se takva ovlast suda ne može odnositi na parnicu po kolektivnoj tužbi.
Debakl banaka u Srbiji
Banke su slične sporove zbog samovoljnog određivanja kamata, odnosno prebacivanja cijelog rizika poslovanja na klijente već izgubile u susjednoj Srbiji. Spor zbog povećanja kamate na prvostupanjskom sudu nedavno je izgubila Unicredit banka. Kako je objavila udruga Efektiva iz Srbije, sud je zaključio da se radi o jednostranom uvećavanju kamate tijekom otplate stambenog kredita. Ta presuda, kao i nekoliko prije nje, donesena je nakon održanog prvog ročišta, a dio članka ugovora koji banci dozvoljava da mijenja kamatu u skladu s 'promjenama poslovne politike', sud je proglasio ništetnim.
U Srbiji je doneseno dvadesetak nepravomoćnih presuda u privatnim tužbama kojima se jednostrane odluke banaka za povećanje kamatnih stopa proglašavaju ništetnima, zbog čega će banke morati preplaćene razlike u iznosima anuiteta morati vratiti potrošačima.
Danas je prosječna kamata u Srbiji u kreditima s valutnom klauzulom CHF 3,5 posto.