Alergija na hranu

Definicija alergije na hranu

Javlja se ponajviše u prvim godinama života i često se očituje kao atopijski dermatitis (ekcem). Među glavnim simptomima ističu se proljev, povraćanje i urtikarija. Manje je učestala od respiratorne (tri posto) iako se statistike razlikuju od zemlje do zemlje.

Znatno je češća respiratorna alergija i sve je češća, tako da se spominju brojke od 30 posto malenih, koji od nje pate.

Uzroci alergije na hranu

Nasljedni čimbenici, kao i oni iz okoline sudjeluju u pojavi alergije. U osnovi alergije je sklonost organizma da stvara antitijela skupine E (imunoglobulini E - kratica IgE), posebna antitijela protiv tvari koje za organizam nisu štetne, kao kravlje mlijeko i jaja.

Uz pozitivan podatak o obiteljskoj sklonosti alergiji, za pojavu alergije presudna je izloženost duhanskom dimu tijekom trudnoće i nakon rođenja, kao i neki drugi čimbenici iz okoline: ispušni plinovi i druga zagađenja zraka, kao i grinje iz kućne prašine.

Koja su djeca s najviše rizika?

Rizik za pojavu alergije imaju djeca s pozitivnom obiteljskom anamnezom za alergiju, a to znači da oba roditelja ili jedan od njih te brat ili sestra pate od alergije, ili jedan roditelj ima jače izražen atopijski dermatitis u odrasloj dobi.

Kako se provodi prevencija?

Postoje dva tipa prevencije:- primarna: provodi se prije senzibilizacije (prije susreta s alergenom)- sekundarna: kada je senzibilizacija već nastupila.Boriti se protiv alergije na vrijeme nije uvijek moguće: ponekad se susret s alergenom događa još tijekom fetalnog života (prije rođenja).

Može li se učiniti nešto prije rođenja?

Zapravo nije moguće. U prošlosti je prevladavalo mišljenje da se promjenom prehrane majke može odstraniti namirnice koje su potencijalno "opasne" tijekom trudnoće (i za vrijeme dojenja), kako bi se otklonila mogućnost senzibilizacije još prije rođenja. No stručnjaci to ne preporučuju jer ne postoje dokazi o učinkovitosti ovog postupka.

Što učiniti nakon rođenja?

Prva i najvažnija mjera nakon što se dijete rodi je isključivo prehrana na prsima, najmanje četiri do pet mjeseci (SZO preporučuje do šest mjeseci). To je posebice važno za dojenčad u koje postoji rizik, ali isto vrijedi i za ostale. Nadalje, dojenje je važno nastaviti i onda kada je započeta dohrana (nemliječna hrana sa šest mjeseci).

Ako dijete s rizikom od alergije nije dojeno?

U dojenčadi s rizikom za razvoj alergije treba procijeniti zajedno s nadležnim pedijatrom mogućnost prehrane s hidrolizatom (bjelančevine u ovakvom mlijeku razgrađene su do svojih osnovnih sastojaka - aminokiselina), mlijeka sa što manjim udjelom bjelančevina iz kravljeg mlijeka.

Koja pravila treba primijeniti kod dohrane?

Postupak se osniva na opreznom uvođenju namirnica koje su jaki alergeni, kao što je kravlje mlijeko i bjelanjak jajeta tek nakon navršene godine dana. Neka istraživanja potakla su diskusije u odnosu na ove upute. Sve dok se ne postigne veća sigurnost savjetuje se pridržavati se dosadašnjih preporuka, a u slučaju bilo kakve sumnje, obratiti se za savjet izabranom pedijatru.

Mogu li biti od koristi mliječni fermenti?

Mogu jer pridonose uravnoteženju crijevne bakterijske flore. Primijećeno je da u djece koja su senzibilizirana (tako da mogu razviti alergiju), crijevo češće nastanjuju "loše" bakterije (stafilokoki i klostridije), prije nego one "dobre" (laktobacil b. bifidus).

Kako se očituje poremećaj?

Reakcija može zahvatiti razne organe: probavni sustav, dišni sustav i kožu. Neke se očituju i na sluznici usne šupljine, uz jak svrbež, pojavu mjehurića na sluznici, otekline usnica. Zatim se mogu javiti urtikarija, proljev, povraćanje, piše centarzdravlja.hr.

Od respiratornih simptoma može se javiti: rinitis (alergijska upala nosne sluznice), koji često prati i upala očne spojnice (konjunktivitis), upala sinusa i srednjeg uha te bronhijalna astma. Najteža manifestacija alergije - anafilaktički šok može ugroziti život.

Kako po prvim simptomima shvatiti da se radi o alergiji?

Svakako treba kod djeteta na prvi znak moguće senzibilizacije učiniti sve pretrage, bez obzira o kojoj se dobi djeteta radi.

Koji se testovi mogu provesti?

Među prvim testovima je kožni - prick test, kojim se ustanovi postoji li predispozicija za produkciju IgE antitijela. Na kožu se stavi kap otopine koja sadrži ekstrakt alergena i blago zagrebe površina kože (bez ozljede). Nakon toga može se učiniti RAST test iz uzorka krvi. Analiza otkriva postoji li značajna količina IgE antitijela, što potvrđuje da je dijete senzibilizirano na određeni alergen.

Ako su rezultati kožnog testa i RAST test pozitivni?

Prije nego se važna namirnica, kao što je mlijeko, važna za rast (kosti) odstrani s djetetovog jelovnika, iako su testovi potvrdili senzibilizaciju, treba prema kliničkim simptomima utvrditi sa sigurnošću radi li se doista o alergijskoj reakciji.

Početni simptomi poremećaja mogu imati i druge uzroke: pojavu bolova u trbuhu roditelji mogu ocijeniti kao alergiju, a možda organizam nije u stanju probaviti laktozu - mliječni šećer.

Činjenica da se je dijete senzibiliziralo na određenu namirnicu znači samo da je u stanju razviti bolest, no nije rečeno da je ona već tu - zapravo se radi o jednom vrsti pre-alergije, ako se simptomi više ne ponavljaju, a testovi su pozitivni.

Kada je potrebno eliminirati određenu namirnicu?

Kada su testovi pozitivni, a simptomi se javljaju odmah nakon što je dijete pojelo određenu tvar, potrebno je promijeniti jelovnik. Prije eliminacije svake namirnice potrebno je dijete podvrgnuti testu eliminacije i provokacije - namirnica se ukloni iz jelovnika kroz dva do tri tjedna.

Nakon tog razdoblja uvodi se ponovno, najprije u razrijeđenom obliku, a zatim se postupno daje sve veća količina. Ako se simptomi ponovno jave, posebna dijeta provodi se kroz šest mjeseci, a zatim se pristupi drugoj provokaciji.

Gdje se obavljaju testovi eliminacije i provokacije?

Kada su simptomi ozbiljni (povraćanje, proljev, urtikarija), svakako je uputno da se obavljaju u sigurnom okruženju kao što je bolnica. Postoji mogućnost jače reakcije i eventualnom manifestacijom alergije.

Ako naprotiv liječnik koji liječi dijete smatra da bi bilo uputno provesti test iako simptomi nisu potpuno jasni, kao što je regurgitacija (vraćanje hrane iz želuca) ili grčeva (kolike), može se pokušati ponovnim uvođenjem namirnica i kod kuće, ali uvijek vrlo razrijeđene, odnosno u minimalnoj količini u početku provokacije.

Zašto ponovno uvoditi tvar koja izaziva alergiju?

Mnogi stručnjaci danas drže da ekstremna zaštita može imati suprotan štetni učinak. Eliminirajući potpuno određenu tvar, postoji rizik još teže reakcije, sve do anafilaktičkog πška (najteži oblik alergijske reakcije s opstrukcijom dišnih puteva) u nekim okolnostima kada se dijete slučajno nađe izloženo alergenu.

Naprotiv, dajući male doze s vremenom se njegov organizam nauči braniti.

Što učiniti u slučaju anafilaktičkog šoka?

Ako se dogodi prvi put, dijete se mora hitno odvesti u najbližu ambulantu za prvu pomoć, da dobije injekciju adrenalina i kortizon s brzim djelovanjem. Od tog trenutka treba uvijek imati pri ruci spasonosni pribor za hitnu pomoć, kako bi roditelji mogli odmah intervenirati u sličnoj situaciji, donosi centarzdravlja.hr.

Svako dijete sklono alergiji može reagirati u određenoj situaciji ovako teškom i po život opasnom reakcijom.Liječnik alergolog, kao i nadležni pedijatar upozorit će roditelje na takvu mogućnost i potrebu nabave pribora obično u bolničkoj ljekarni, čim se potvrdi dijagnoza alergije.

Roditelje i druge članove obitelji treba poučiti na koji način postupiti i kada. Pribor se sastoji od štrcaljke koja sadrži adrenalin. Ovakav pribor dijete uvijek mora imati kod sebe. Uz njega mora postojati i neophodna informacija o kakvoj se vrsti alergije radi te važni brojevi telefona. Ovakav pribor trebaju koristiti i djeca preosjetljiva na ubod insekta.

Kada je u tijeku "alergijski marš"

Alimentarne alergije, posebno kada su udružene s atopijskim dermatitisom, mogu predstavljati prvu etapu određenog tijeka poremećaja, koji se naziva "alergijski marš", a može dovesti do alergije dišnih puteva (tj. respiratorne) i astme.

• Danas raspoloživo liječenje sastoji se od lijekova i specifične imunoterapije, kojom se unošenjem malih količina alergena u organizam nastoji smanjiti preosjetljivost na taj alergen. Ovaj način liječenja koristi se u djece koja pate od alergijskog rinitisa, bilo da se radi o preosjetljivosti na grinje (kućna prašina) ili na pelud.

• Provodi se i specifična imunoterapija protiv alergije na mliječne proizvode, koja je često udružena s preosjetljivošću na neke vrste voća, kao što su banane i kesteni.

• U slučaju astme kroz nekoliko mjeseci daju se lijekovi - kortizonski, putem inhalacije, čime se izbjegne opće djelovanje na organizam ove vrste lijekova. Kod srednje teške astme daju se antileukotrijeni, a ako su napadaji učestali (jednom tjedno), koriste se lijekovi koji šire bronhe (bronhodilatatori) i kortizonski preparati.

Desenzibilizacija

Sastoji se u davanju određene namirnice u vrlo razrijeđenom obliku (kao homeopatski preparati), gotovo molekularnoj razini, a zatim se koncentracija povećava. Posebno je značajno postići smanjenje preosjetljivosti na mlijeko i jaje, dvije namirnice s kojima se lako sresti.

Provodi se u djece koja imaju jaku alergijsku reakciju i postoji rizik od anafilaktičkog πoka. U prvoj fazi kroz deset dana potrebna je hospitalizacija, a zatim se uz suradnju s roditeljima nastavlja kod kuće. Ova metoda još je u fazi istraživanja, no rezultati ohrabruju.

Za budućnost

U fazi eksperimenta su novi pripravci (zapravo vrste cjepiva) protiv alergije na pelud i alimentarne alergije i bit će raspoloživi za uporabu vjerojatno kroz dvije godine. Ovakva "biotech" cjepiva sastojat će se od jedinstvene molekule i omogućit će liječenje prilagođeno pojedincu ("personalizacija" liječenja).

Primjena će se odnositi ponajviše na respiratornu alergiju s obzirom na to da najveći broj alimentarnih alergija ima tendenciju nestajanja u prvim godinama života, osim alergija na ribu i voće. Nađeno je da inhalacioni alergeni i alimentarni, npr. grinje i riba, mogu imati neke zajedničke "dijelove", što ima za posljedicu unakrsnu reakciju, no to je još u fazi istraživanja.

Označavanje - etiketa namirnica

Prema propisima EU na prehrambenim proizvodima moraju biti naznačene i minimalne količine, odnosno samo tragovi namirnica koje su poznati alergeni (žitarice, ribe, školjke, jaja, mlijeko, orasi, sezam, kikiriki, celer). Problem je u tome što još nije ustanovljena razina ispod koje bi rizik za dijete mogao biti procijenjen kao nulti, no vjerojatno će i to biti u dogledno vrijeme, a dok se to ne dogodi, vaæan je oprez i pažljivo čitanje oznaka.

Važna napomena

Za djecu sa sklonošću alergiji trebalo bi usvojiti neka pravila:- izbjegavati restorane, slastičarnice i druga mjesta gdje se priprema hrana koja bi mogla izazvati alergijsku reakciju- zapamtiti svu hranu koja bi mogla sadržavati moguće alergene- oprez pri kupnji prehrambenih proizvoda, koji mogu sadržavati alergen barem u tragovima.

Što pokazuju istraživanja u Europi?

Skupina Projekt Europrevalencije, koja obuhvaća 17 europskih zemalja, postavila je za cilj saznati koje su namirnice najjači alergeni, koliko ta bolest utječe na kvalitetu života djece te kakve razlike postoje među europskim zemljama. Preliminarna istraživanja pojasnila su da postoje značajne razlike među nacijama, što se očituje incidencijom (tj. pojavom novih slučaja u godini dana), koja varira od 1.5 posto do sedam posto populacije.

Simptomi i namirnice se također razlikuju: u Finskoj je nađen veći broj osoba senzibiliziranih na ribu, a u Italiji na pšenicu. Pretpostavlja se za uzroke tih razlika treba tražiti jednim dijelom u preranom izlaganju alergenu. U Italiji je predviđeno praćenje od 1500 novorođenčadi od rođenja do 30 mjeseci. Ako se u toma razdoblju razviju simptomi alergije, osigurat će se sve pogodnosti i specijalističko praćenje, piše centarzdravlja.hr.