Sunčanica, Lepomis gibbosus, alohtona je i izuzetno invazivna slatkovodna vrsta ribe. Podrijetlo ove vrste je istočna Sjeverna Amerika, od New Brunswicka do Georgie. U 19. stoljeću unesena je kao akvarijska ribica te se naglo proširila po cijeloj Europi. U Hrvatskoj sunčanica naseljava gotovo sve vode Crnomorskog i Jadranskog sliva, a poseban problem predstavlja u rijekama Jadranskog sliva (Krka, Neretva, Cetina, Zrmanja).
Sunčanica je mala riba agresivne naravi i grabežljivog ponašanja. Naraste 10 do 15 centimetara i dosegne masu do 200 grama. Tijelo sunčanice je visoko i latelarno spljošteno, a visina dostiže oko 50 posto ukupne tjelesne dužine. Svijetlo plave je boje prošarana žuto-smeđim točkama, na glavi ima obojene trake, a na završetku škržnog poklopca crnu točku s žutim obrubom, što je čini vrlo atraktivnom.
Prema knjizi skupine autora „Ribe Neretve“, žive do osam godina, a karakterizira ih zanimljivo reproduktivno ponašanje koje podrazumijeva izgradnju gnijezda i skrb o potomstvu. Spolna zrelost nastupa pri tjelesnoj dužini 55 do 60 milimetara, masi 6 do 8 grama te starosti do dvije godine. Tijekom sezone mrijesta jasno je izražen spolni dimorfizam. Za to vrijeme, mužjaci su izraženije obojeni i imaju narančasti trbuh, dok je kod ženki žut. Mrijesti se od svibnja do lipnja pri temperaturi vode oko 20° C. Ženka odlaže do 30 tisuća jaja jantarožute boje, promjera 0.9 do 1.3 milimetra, u gnijezda koja prave mužjaci. Hrani se svim vodenim životinjicama koje ulovi uključujući i mlađ drugih vrsta riba, što je dodatno čini opasnom za autohtone vrste.
Sunčanica se lako prilagodi novom staništu i vrlo je uspješna u nadmetanju s ostalim vrstama. U Hrvatskoj živi u većini voda oba sliva, a u vodama Neretve raširena je sve do ušća. Zbog svog agresivnog ponašanja ima negativani utjecaj na autohtone riblje zajednice. Između ostalog, brojnost ove vrste sve je više u porastu, radi čega se dodatno smatra štetnom.
Priredila prema knjizi „Ribe Neretve“ Vesna Pilić, studentica druge godine Diplomskog studija „Marikultura“ Sveučilišta u Dubrovniku
Nema komentara
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Gospari.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima.
Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Gospari.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.
Komentari su skriveni prilikom pregleda članka da se sadržaj ne indeksira na Internet tražilicama. Potrebno je izvršiti akciju ( klik na gumb PRIKAŽI KOMENTARE ) kako bi se komentari prikazali.
Komentiraj članak
Potrebna je prijava kako biste komentirali.