SVIJET

AMERIČKA REAKCIJA NA ŠPIJUNSKU AFERU: Malo vas prisluškujemo, pa što?

Nakon otkrića da amerikanci špijuniraju cijeli svijet pa čak možda i Angelu Merkel, Njemačka i Brazil počeli su raditi na rezoluciji UN-a o zaštiti osobnih sloboda. Traže da se u prava pojedinca uvrsti i odredba o zaštiti privatnosti na internetu. I jedna i druga država ljutito su reagirale nakon što su se pojavile informacije da se špijuniraju Angela Merkel i brazilska predsjednica Dilma Roussef.

AMERIČKA REAKCIJA NA ŠPIJUNSKU AFERU: Malo vas prisluškujemo, pa što?

S druge strane američko prisluškivanje mobitela njemačke kancelarke izazvalo je napetost u transatlantskim odnosima. Predsjednik Obama mora dati objašnjenje. Ali, američki stručnjaci pitaju: Čemu toliko uzbuđenje? 


"Malo prisluškujemo, pa što? Tako bi se ukratko moglo sažeti reakcije u Sjedinjenim Američkim Državama nakon što je objavljeno da je američka Agencija za nacionalnu sigurnost NSA vjerojatno prisluškivala i mobilni telefon Angele Merkel. Slučaj je dospio na naslovne stranice tek rijetkih američkih novina. CNN je prenio izjavu savezne kancelarke da se 'prijatelji ne prisluškuju' i to je to", piše Deutsche Welle.

Peta Heokstra, koji je do 2007. vodio Odbor za tajne službe američkoga Kongresa, također misli da se u Europi previše prašine diglo bez potrebe. 
 
"Mislim da se u svijetu tajnih službi podrazumijeva da smo dobri prijatelji – Francuzi, Nijemci, Izraelci, Amerikanci… Ali dođu vremena kada se međusobno špijuniramo i to svatko može razumjeti“, kaže Hoekstra za Deutsche Welle dodajući da europski saveznici špijuniraju u SAD-u.

Špijunira nas i autoindustrija
 
Informacije o špijunskoj praksi američke obavještajne službe NSA, koje su posljednjih dana kulminirale vijestima o prisluškivanju europskih dužnosnika, dovele su do poplave vijesti o špijuniranju, a njemački mediji upozoravaju da građane špijunira i automobilska industrija. Njemački časopis Auto Bild izvijestio je kako proizvođači automobila uz pomoć brojnih naprava u vozilu skupljaju informacije primjerice o potrošnji goriva, o broju putnika u vozilu ili o opterećenju, što im omogućuje uvid u navike vozača.
 
"Skupljanje podataka događa se u velikoj sivoj zoni", izjavio je za Auto Bild jedan profesor prava.
 
Sam vlasnik automobila nema mogućnost uvida u te podatke, budući da samo proizvođači mogu upravljati odgovarajućim napravama u vozilu.
 
Nadalje, proizvođači mogu dobivene podatke i upotrijebiti protiv vlasnika vozila, primjerice kad je riječ o jamstvu za vozilo. Jedan takav slučaj već je poznat, kad je proizvođač MAN uskratio jednom vlasniku teretnog vozila izmjenu dijela jer je otkrio da je vozilo bilo preopterećeno.
 
Cijeli članak možete pročitati OVDJE

  • Autor: index.hr
  • Foto: Gospari.hr
  • Objavljen: 26.10.2013 18:00
Šalji dalje:

Nema komentara

Komentiraj članak

Potrebna je prijava kako biste komentirali.