Nakon što je Dnevno.hr prvi objavio ekskluzivnu vijest da je Ministarstvo gospodarstva bez natječaja dodijelilo posao seizmičkog snimanja naftnih polja u Jadranu norveškoj tvrtki Spectrum - koja će te iste snimke skupo prodavati naftnim kompanijama bez obveze da ih dostavi hrvatskoj Vladi - donosimo čitav popis više nego uglednih međunarodnih kompanija koje su dvije godine strpljivo čekale da naša birokracija raspiše natječaj, do kojeg na kraju nije ni došlo.
Poslom seizmičkog snimanja inače se bavi na stotine kompanija u svijetu, no ove koje su bile zainteresirane za posao s hrvatskom Vladom spadaju u sam vrh naftnog biznisa, a to su:
- američke EXXON, CHEVRON, ANADARKO i ION
- talijanski ENI,
- norveški STATOIL,
- ruski GAZPROMNEFT,
- francuske TOTAL i SGG,
- britansko-nizozemski SHELL
Da bi posao na kraju dobio anonimni patuljak među ovim divovima – norveški Spectrum. Američka je ambasada na naš upit odgovorila kako nema službeno stajalište o ovom slučaju, a njihova tvrtka ION poručuje da će 'poduzeti sve potrebne korake kako bi pred Europskom komisijom zaštitila svoje interese', dodavši da su 'hrvatskoj strani prezentirali svoju opsežnu ponudu bez uspjeha iščekujući formalni javni natječaj'. Poručuju da je 'ova procedura protivna zakonima EU-a i načelima slobode tržišnog natjecanja'. Opće je poznato da su američke naftne kompanije u vlasništvu aktualnih ili bivših visokopozicioniranih američkih političara. Primjerice, naftni gigant Texaco u vlasništvu je obitelji Bush pa je za pretpostaviti da iza giganta ION-a također stoji netko od američkih političara ili bankara, tim više što je riječ o velikoj kompaniji čija dionica izvrsno stoji na burzi u New Yorku.
Američka ambasada, kažu naši izvori upućeni u gospodarsku diplomaciju, rijetko ili gotovo uopće neće javno komentirati odluke pojedinih vlada (osim ako se ne radi o kršenju ljudskih prava), no činjenica je da njihova veleposlanstva svojim kompanijama u inozemstvu pružaju svu moguću lobističku i logističku podršku.
Upućeni u procese proizvodnje nafte naglašavaju da je ovaj korak – dodjeljivanje posla seizmičkog snimanja podmorja – inače manje važan korak i smatra ga se međukorakom, odnosno sastavnim dijelom bušenja. Inače bi procedura izgledala ovako: ako neka naftna kompanija želi crpiti naftu, vladi dotične zemlje dužna je unaprijed platiti nekoliko milijuna dolara za istraživanje na rok od, primjerice, pet godina. U sklopu te koncesije koju je dobila (i platila) dužna je provesti i seizmičko snimanje podmorja i te snimke ostaju u vlasništvu države. Ukoliko u pet godina ne nađe ni kap nafte, sami su si krivi, ta kompanija odlazi, a država ponovno raspisuje natječaj.
Nije stoga jasno zašto je hrvatska Vlada (valjda jedina na svijetu) inzistirala na ovom ne toliko važnom koraku (snimanju podmorja) koje bi u drugim zemljama obavila naftna kompanija koja dobije koncesiju za bušenje. I da stvar bude sumnjivija, posao je dodijeljen bez javnog natječaja. Stajalište Ministarstva gospodarstva je da natječaj nije potreban budući da se radi o znanstvenom istraživanju i da se tu ništa ne kupuje, iako Zakon o javnoj nabavi kaže da se javni natječaj mora provesti ako je riječ o poslu vrijednijem od 70 tisuća kuna, a ovdje se radi o milijunima dolara! Napominjemo da smo mišljenje Ministarstva gospodarstva doznali 'sa strane' jer nam do 18 sati nisu odogovorili na službeni upit koji smo im poslali u 11 sati ujutro; istodobno, američka ambasada na upit nam je odgovorila u roku 45 minuta.
I hrvatska zastupnica u Europskom parlamentu Ivana Maletić slaže se da je Ministarstvo gospodarstva pogriješilo, odnosno da je moralo raspisati natječaj te da se rezultati natječaja moraju objaviti 90 dana prije potpisivanja ugovora. Naglasimo da u slučaju dodjeljivanja posla Spectrumu nije bilo nikakvog svečanog potpisivanja ugovora, pogotovo ne pred novinarima i tv-kamerama. /D.Katalinić/