ANALIZA PORTALAOKO: Što Hrvatska dobiva prođe li referendumska incijativa Željke Markić?

Činjenica da je Željka Markić, osim potpore crkve, ostala potpuno sama u političkoj areni s dvije glavne i međusobno neprijateljske stranke, govori koliko je 'opasna' njezina incijativa po političku vrhušku i ministricu vanjskih poslova Vesnu Pusić koja je još nedavno tvrdila da se 'Markićka pokušava ugurati u Sabor', što je bio vrhunski spin.

Koliki je strah od mogućih promjena pokazao je ministar uprave Arsen Bauk pred kamerama tv, kada se odmah po primitku vijesti o broju potpisa pozvao ni manje ni više nego na omraženi HDZ. Prvo je ustvrdio da je potrebno oko 450 tisuća potpisa za raspisivanje referenduma 'što je utvrđeno dok je Vladimir Šeks (!) bio na čelu saborskog Odbora za Ustav, budući da se u glasovanje računa i dijaspora'.

Odmah ga je, međutim, demantirao njegov stranački kolega Davorin Mlakar istaknuvši: 'Za raspisivanje referenduma potrebno je 10 posto od ukupnog broja upisanih birača, a koliko je to, ne znam, nemam evidenciju kod sebe, no vidljivo je da to ne zna ni ministar', pokazavši da se broj birača, očito, naštimava prema vrsti referendumskih inicijativa.

Jer upravo je HDZ bio vrlo složno uz Udrugu 'U ime obitelji' kada je prošle godine objavila da je prikupila 380 tisuća potpisa za referendum o ustavnoj definiciji braka i kada su se također lomila koplja oko potrebnog broja potpisa.

Oporbeni HDZ tada je tumačio da je za raspisivanje referenduma dovoljno 10 posto od broja birača upisanih u Hrvatskoj, bez dijaspore. Vladimir Šeks koji danas izjavljuje 'da HDZ nije u braku s Markićkom', tada je spremno rekao da je 'težište 10 posto birača u Republici Hrvatskoj, čime se ne uračunavaju državljani Hrvatske, koji nemaju prebivalište u Hrvatskoj'.

Čega se to toliko boje poltički moćnici HDZ-a i SDP-a? Podsjetimo, Markićkina udruga kampanju za referendum lansirala je pod sloganom 'Birajmo zastupnike imenom i prezimenom' što uključuje preferencijalno glasovanje. Njime bi se zastupnici u Hrvatski sabor, osim zastupnika nacionalnih manjina, birali prema sustavu razmjernog predstavništva. To znači da birač može glasovati za jednu od predloženih lista kandidata i može označiti do tri kandidata koji imaju prednost pred ostalim kandidatima na listi za koju je glasovao (preferirani glas).

Kamo nestaju glasovi?

I u tom grmu leži prvi zec koji je prestrašio najveće političke suparnike. Tom metodom, naime, koja među ostalim zemljama postoji u Austriji, Finskoj, Švedskoj, Belgiji, Danskoj, Norveškoj, Nizozemskoj, Čekoj, Estoniji, Slovačkoj i Grčkoj, ne bi se moglo dogoditi da sastav Sabora ne odgovara izbornoj volji birača, odnosno, da neki zastupnici u Sabor uđu samo zato što su im se pribrojili glasovi birača koji su glasali za stranke koje nisu ušle u Sabor.

'U ime obitelji' traži i da se izborni prag smanji s pet na tri posto, jer sadašnji izborni prag od pet posto predstavlja osnovnu prepreku svim političkim strankama, osim najvećima, zbog čega u Saboru ne postoji pravedna zastupljenost birača.

Kako ističu u Udruzi, na parlamentarnim izborima 2011. godine čak 606.356 birača, odnosno njih 25,7 posto, glasovalo je za kandidacijske liste koje nisu prešle izborni prag od 5 posto, čime 25 posto birača koji su glasali nemaju svog predstavnika u Hrvatskom saboru, već su se ti 'propali' glasovi pribrojili određenim saborskim zastupnicima.

Trećim zahtjevom po kojem bi se u svakoj jedinici biralo 20 ili više zastupnika također bi se postigla pravednija zastupljenost birača, jer trenutni broj i veličina izbornih jedinica značajnije pogoduje lokalnim strankama, u odnosu na naiconalne.

Na referendumu, ako bi prošao, će se tražiti i uvođenje glasanja dopisnim i elektroničkim putem, izvanparlamentarne stranke bi kao preduvjet za kandidaturu morale skupiti 3000 potpisa, a na izborima bi bile zabranjene koalicijske liste, odnosno svaka će stranka na izbore morati izaći samostalno.

Iz SDP-a i HDZ-a istovremeno su inicijativu ocijenile lošom za Hrvatsku, tvrdeći da bi istodobno smanjivanje izbornog praga i zabrana predizbornog koaliranja mogla rezultirati 'raslojavanjem u Saboru te otežati sastavljanje Vlade i donošenje odluka'. Štoviše, odmah su uslijedili napadi da bi predloženim izmjenama u Sabor ušli deseci malih stranaka.

No, odmah su dobili i odgovor jer su ih pobornici referenduma podsjetili da u Sabor po važećim pravilima već godinama ulaze 'strančice' koje bez predizbornog koaliranja s velikim strankama, ni u jednoj jedinici ne bi uspjele prijeći izborni prag.

Zaključno se pokazalo da su spinovi SDP-a i HDZ-a služili samo kao pokriće za zaštitu vlastitih pozicija u budućnosti, jer im nikako ne odgovara sustav glasovanja po kojemu su zastupnici odgovorniji biračima, no strankama, a pogotovu zabrana predizbornog koaliranja kojima se čvrsto održava postojeći sustav koji već šestu godinu bilježi ekonomsko rasulo, upravo pod vlašću dvije glavne stranke.

Kako iz Uruge 'U ime obitelji' traže da se referendum raspiše istovremeno kad i predsjednički izbori, sada od Ustavnog suda očekuju tumačenje i odgovor koliko je potpisa uopće potrebno. (Marina Tenžera)

Autor: Gospari.hr
Foto: Agencije
Objavljen: 07.10.2014 23:26
Posljednja izmjena: 07.10.2014 23:27

Utorak, 07.10.2014.
Hrvatska

BRAVO DUBROVAČKI STUDENTI: Studentski centar bogatiji za novu aplikaciju

Utorak, 07.10.2014.
Hrvatska

DOK NAROD GLADUJE: Mesić na telefoniranje troši 70 tisuća kuna, Vrdoljak na pekarnu 2 milijuna kuna, a Ostojić na sladoled 240 tisuća kuna

Nema komentara

Važna obavijest:

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Gospari.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Gospari.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Komentari su skriveni prilikom pregleda članka da se sadržaj ne indeksira na Internet tražilicama. Potrebno je izvršiti akciju ( klik na gumb PRIKAŽI KOMENTARE ) kako bi se komentari prikazali.