Anica Sambrailo o azilu za napuštene životinje: To se ne može nazvati skloništem, kućice će biti od šperploče i sliči na kokošinjac

Na sebi svojsten i intrigantan način ova strastvena ljubiteljica životinja već dugi niz godina vodi bitku za idealnu skrb napuštenih životinja u Dubrovniku i okolici.

Grad Dubrovnik i komunalna tvrtka Sanitat, kojoj je dodijeljen posao zbrinjavanja pasa  lutalica,  i Društvo za zaštitu životinja u neprestanim su prijeporima, a čini se kao da svaki potez vladajućih za volontere je gori od prethodnog.

'Prenosivi' privremeni azil s boksovima od šperploče

Prema riječima predsjednice Društva za zaštitu životinja Dubrovnik Anice Sambrailo ostvarenje njihovih snova na prvom mjestu je izgradnja kvalitetnog skloništa za napuštene životinje.

- To je ono za što živimo već duže od 15 godina! – odmah na početku je podvukla Anica te se nadovezala o nedavno započetim radovima na izgradnji azila.

- Ovo što se sad namjerava izgraditi ne može se nazvati skloništem. Prvi i najveći problem je lokacija. Gradi se na Žarkovici koja je idealna za neki turistički objekt. Životinjama ne odgovara ni klima jer je zimi prehladno, ljeti prevruće, a naselje je preblizu skloništu te su stanovnici Bosanke izloženi učestalom lavežu pasa – naglasila je Sambrailo neke od temeljnih problema nadovezavši se na kvalitetu i izgled ovog skloništa koji prema njenim riječima sliči na „kokošinjac“.

- Kućice će biti od šperploče, a to je u ovom slučaju kao da su od papira. Nedavno je vjetar prevrnuo kontejner težak tri tone. Toliko o tome, a o samom broju životinja čak nije potrebno ni govoriti. Taj će azil imati kapacitet do 150 pasa, a mi trenutno u neregistriranom skloništ imamo ih više od 300. Apsurdno je što će se životinje tako podijeliti u dvije grupe udaljene 500-itinjak metara – pojasnila je Sambrailo koja se zapitala gdje će ići nove životinje koje budu pronalazili na ulicama Grada.

Prema njenom velikom iskustvu godišnje se pronađe stotinjak napuštenih životinja, a dolazi i proljeće kada nesavjesni građani u kutijama ostavljaju veliki broj napuštenih kučića i mačića koje  koje zbrinjava upravo Društvo za zaštitu životinja Dubrovnik. Naime, privremeni azil koji će se izgraditi uopće ne podrazumijeva zbrinjavanje mačaka koje već dugi niz godina predstavljaju veliki problem hotelskim lancima na Babinom kuku i Belvederu te stanovnicima Mokošice i drugih naselja.

- Zbog čega trošimo milijune kuna od poreznih obveznika za nešto što je privremeno rješenje? Čak više od tri milijuna kuna utrošit ćese za ovo 'privremeno, prenosivo nedovoljnog kapaciteta sklonište' – iznijela je zabrinjavajuće podatke Anica Sambrailo te natuknula kako postoji izuzetno kvalitetna lokacija oko koje su se usuglasile sve zainteresirane strane.

- Investitor koji želi graditi na Srđu, Razvoj golf, dostavio je gradonačelniku i predsjedniku Gradskog vijeća ponudu za zamjensko zemljište koje Grad ni porezne obveznike neće koštati ni lipe, a odgovara Društvu i stanovnicima Bosanke. S tim je bio suglasan predsjednik Gradskog vijeća Franković, no gradonačelnik se još nije oglasio pa se pitamo zašto inzistira na izgradnji ovog privremenog skloništa i tek tako troši novac i energiju na nešto što nije rješenje komunalnog problema zbrinjavanja napuštenih životinja – kazala je Anica Sambrailo.

O lokaciji tog, prema njenim riječima, „idealnog azila“ nije željela više govoriti jer je ipak potrebno još vremena za „ispregovarati, dogovoriti, potpisati pa tek onda obznaniti javnosti“.

Prema njenim procjenama, da je Grad htio mogao je pregovarati s Ministarstvom poljoprivrede i zatražiti odgodu za gradnju azila na toj drugoj lokaciji. Sambrailo je kazala kako postoje razna pisma namjere od strane donatora koji su spremni uložiti oko 150 tisuća eura, a po potrebi i više, te tako potpomoći izgradnji skloništa.

Financije čiste, a ljubav prema životinjama na prvom mjestu

Kada je riječ o financijama u medijima se spominjalo pitanje novca kojim raspolaže Društvo za zaštitu životinja Dubrovnik, a o tom pitanju predsjednica odgovara bez imalo problema.

- Nema tajne koliko imamo novca. Naš račun je otvoren i ništa ne može proći mimo tog računa bilo da je riječ o pet kuna ili pet milijuna. Svake godine, krajem veljače, svako registrirano društvo, pa tako i mi, FINA-i predajemo završni račun. Država nas kontrolira jesmo li čisti, a i na našoj Facebook stranici se nalaze navedeni podaci. Uopće nema tajne o  financijama i svatko može dobiti potrebne informacije. Čak nas ne mora ni pitati jer može poći u naš računovodstveni  servis kojemu sam dala odobrenje da informiraju svakog tko pita za financije Društva te tako može vidjeti završni račun – odgovorila je Anica Sambrailo.

Nedavno je poznati glumac Goran Višnjić kao veliki ljubitelj životinja javnosti skrenuo pažnju na dubrovačko neregistrirano sklonište.

- Goran i njegova supruga Eva pomažu nam već dugi niz godina na različite načine. On se odrekao honorara na HRT-u u korist životinja sa Žarkovice, a koliki je točno iznos još uvijek ne znamo, ali ćemo ga do zadnje kune potrošiti na sterilizaciju napuštenih životinja. Ponosni smo što Višnjiće možemo nazvati svojim prijateljima, a jednako cijenimo svaku donaciju, udomljenje i lijepu riječ bilo kojeg čovjeka - naglasila je Sambrailo istaknuvši kako bez dobrih ljudi ne bi bilo ni skloništa.

Sanitatovi projekti – Javni poziv za udomljavanje pasa i 'čudne' statistike

Za potrebe informiranja javnosti na svoj način tvrtka Sanitat Dubrovnik d.o.o. provela je, kako su naveli, „detaljnu analizu kapaciteta skloništa za napuštene životinje u Republici Hrvatskoj pri čemu su uz neposredni kontakt sa svakim od registriranih skloništa korišteni službeni podaci Uprave za veterinarstvo Ministarstva poljoprivrede RH“. Tim putem Sanitat je došao do zaključka kako se svaki šesti napušteni pas u Hrvatskoj nalazi se u Dubrovniku.

Analizu je Sambrailo nazvala „neozbiljnom, tužnom i jadnom“, za autore iste kazala je kako su jednostavno „nestručni“, a prema njenim riječima možda i „svjesno neistiniti“.

Istaknula je neke važne podatke koji se ne mogu zanemariti, a to je da u Hrvatskoj ukupno ima 62 neregistrirana skloništa s ogromnim brojem životinja, a 31 je registrirano, od kojih je šest „no kill“.

- Na famoznoj analizi imamo i azile iz drugih država, a neki od pobrojanih su hoteli za kućne ljubimce. Zbog neznanja su se pobrkali pojmovi – konstatirala je Sambrailo dodavši kako na ulicama mnogih gradova u Hrvatskoj postoje zone gdje ima puno napuštenih pasa.

- Važno je istaknuti kako ih u Dubrovniku nema  niti u jednom naselju, a u Međimurju u romskim naseljima ima oko pet do šest tisuća pasa što je ekološka bomba– pojasnila je Sambrailo nadovezujući se kako se Društvo često zna prigovoriti da su uzimali pse iz drugih općina što je apsurdna optužba jer te životinje napuštali ljudi.

U tim slučajevima Društvo za zaštitu životinja Dubrovnik dobilo bi rješenje od veterinarske inspekcije, policije ili neke druge institucije u kojem se nalaže da preuzmu napuštenu životinju i smjeste u neregistrirano sklonište na Žarkovici.

- Nakon svega toga ispali smo krivci, a samo smo se brinuli za napuštene životnje te tako rješavali komunalni problem što je posao jedinica lokalne samoupravezbog čega naši sugrađani mirno šetaju ulicama – kazala je Anica.

Također, Sanitat je pokrenuo i javni poziv za udomljavanjem pasa iz neregistriranog azila za napuštene životinje na Žarkovici.

Tim putem udomitelji ostvaruju pravo godinu dana na hranu za pse, zdravstvenu njege koja podrazumijeva cijepljenje protiv zaraznih bolesti i kastraciju te putovnicu za psa. Prema tjednom izvješću koje Sanitat objavljuje, do sada je potpisan samo jedan ugovor s udomiteljem štenca koji je iskoristio navedenu subvenciju.

Budući da Društvo za zaštitu životinja Dubrovnik na svojoj Facebook stranici redovito provodi akciju udomljavanja te ažuriraju sadržaj fotografijama i opisima životinja iznenadilo ih je Sanitatov potez kojeg nazivaju „doista apsurdnim“.

- Sam proces  udomljavanja podrazumjeva pronalazak životinja, odvođenje kod veterinara, cijepljenje, čipiranje, testiranje na sve zarazne bolesti, odrađivanje karantene te oglašavanje u medijima. Nakon svega toga provjerava se udomitelj i uvjeti u kojima bi životinja trebala živjeti i ukoliko je sve u redu potpisuje se ugovor o udomljenju. Ovo što Grad radi je najobičnija obmana jer već od 2010. godine postoji Odluka koja je sve ovo regulirala. Sad nude cijepljenje, čipiranje i davanje putovnice, a sve to životinje na Žarkovici već imaju – pojasnila je predsjednica Društva posebno kritizirajući, prema njenom mišljenju, „lošu kvalitetu hrane koju Sanitat dijeli udomiteljima neovisno udomljava li se stariji ili mlađi pas“.

Uz prethodno navedene argumente, Sambrailo se zapitala kako će poticaje koristiti ljudi iz drugih općina i gradova koji se odluče za psa sa Žarkovice te je jednostavno dodala kako je Pravilnik radila „nestručna osoba“.

Iako takvu akciju udomljavanja smatraju lošom, Sambrailo je istaknula kako udomitelje redovito upućuju da se jave Sanitatu ukoliko žele  kako bi regulirali svoja prava na osiguravanje hrane i zdravstvene njege za psa.

Od početka godine do danas Društvo za zaštitu životinja Dubrovnik udomilo je 19 pasa sa Žarkovice, 24 mačke i šest pasa iz obiteljskih kuća o kojima skrbe jer se od lipnja 2015. godine ne smiju dovoditi nove životnje na Žarkovicu po rješenju Veterinarske inspekcije, a samo u 2015. Godini udomljeno je 114 pasa i 43 mačke.

Sambrailo je iskazala mišljenje da su sve navedene Sanitatove akvije „u cilju pranja savjesti prema javnosti zbog svih nezakonitih radnji iz prosinca 2015. godine te je dodala kako bi voljela da su se posavjetovali s drugim gradovima i Društvom za zaštitu životinja jer su ovim potezima pokazali „kako na tim mjestima rade nestručni ljudi“, pojasnila je ona.

Loša komunikacija s Gradom nije problem političke naravi

Prema njenom mišljenju idealni koraci koje Grad Dubrovnik za napuštene životinje može učiniti je izgradnja primjerenog skloništa, kažnjavanje nesavjesnih ljudi koji napuštaju i zlostavljaju životinje i ne čiste izmet iza svojih pasa, a edukaciju kroz škole i pronalazak udomitelja trebaju raditi volonteri Društva.

„To su mjere koje radi svi civilizirani gradovi, a da sam ja komunalni redar sigurna sam da bih u jednom danu mogla naplatiti desetak tisuća kuna kazni  i na taj način upozorila ljude da se moraju brinuti o životinjama“, dodala je Sambrailo te posebno istaknula kako problemi s Gradom Dubrovnikom nisu političke naravi.

- Došli smo do situacije da ukoliko kritizirate nekoga na vlasti odmah pripadate nekoj političkoj opciji. Od gradske vlasti očekujem da Dubrovnik napreduje i da zaštiti sve ugrožene skupine pa tako i životinje. Kada bude tako, ma kako se ta osoba zvala i bez obzira je li 'lijevi' ili 'desni' imat će naš glas na izborima. Uvijek ćemo isticati  sve ono dobro koje su političari učinili za svoje sugrađane, ali i jednako tako kritizirati ako griješe. Uz sve to nećemo se bojati demonstracija sile sa pozicija moći – pojasnila je predsjednica Društva za zaštitu životinja Dubrovnik Anica Sambrailo.

Ona sanja kako bi Dubrovnik jednog dana, pored funkcionalnog i kvalitetnog azila, imao igraonicu za životinje koju bi mogla posjećivati djeca i mali hotel za kućne ljubimce koje je potrebno pričuvati dok su im vlasnici odsutni. Upravo bi to dijelom i samofinanciralo rad skloništa jer je u cilju uzeti što manje novca od poreznih obveznika.

- Nadamo se da će svijest i savjest onih koji imaju moć proraditi i da ćemo se uskoro vidjeti na otvaranju novog skloništa za napuštene životinje na drugoj lokaciji koja je , dovoljnog kapaciteta, a to će biti na zadovoljstvo sugrađana, Društva i životinja - zaključila je predsjednica Društva za zaštitu životinja Dubrovnik Anica Sambrailo.