Anksiozni poremećaji vode do srčanog udara

Do ovakvih se rezultata došlo proučavanjem medicinske dokumentacije gotovo 97.000 američkih veterana. Istraživači su utvrdili da su bivši vojnici s bilo kojim od nekoliko anksioznih poremećaja imali veći rizik od srčanog udara tijekom idućih sedam godina, nego veterinari bez mentalnih problema.

Osim toga, znanstvenici su otkrili da je nekoliko anksioznih poremećaja – uključujući post-traumatski stresni poremećaj, napadaj panike i anksioznost – povezano s rizikom od srčanog udara, neovisno od depresije.

Međutim, rezultati pokazuju samo povezanost između anksioznosti i srčanog udara, ali ne dokazuju uzroke.

Među veteranima s generaliziranim anksioznim poremećajem, 5.2 posto njih je doživjelo srčani udar tijekom sedmogodišnjeg istraživanja.

Kada su znanstvenici u obzir uzeli i druge čimbenike vezane uz rizik od srčanog udara (dob, pušenje, ispijanje alkohola, dijabetes, visoki krvni tlak i kolesterol), osobe s anksioznim poremećajima su bile od 25 do 43 posto sklonije srčanom udaru nego ispitanici bez anksioznih poremećaja.

Stručnjaci sumnjaju da depresija može utjecati na rizik od srčanih bolesti kroz direktne psihološke učinke. Istraživanje sugerira, na primjer, da depresija potiče aktivnost trombocita, stanica koje potiču zgrušavanje krvi. Depresija također može utjecati na imunološki sustav te simpatički i parasimpatički živčani sustav, koji pomaže regulirati odgovor srca na svakodnevni stres.

Depresija također može utjecati putem indirektnih načina na zdravlje srca. Osobe s depresijom mogu imati, na primjer, manje izraženu volju za vježbanjem ili hranom, ili oklijevati s terapijama za faktore rizika poput visokog krvnog tlaka.