BAČIĆ I DOBROSLAVIĆ UPITALI VLADU: Gdje je morska granica između Hrvatske i Crne Gore koja želi u 'našem' podmorju tražiti naftu?!

Pred malo više od deset godina, 10. prosinca 2002. godine, potpisan je jedan protokol o privremenom režimu uz južnu granicu između dviju država. Kada je protokol donesen, bilo je utvrđeno da na snazi bude deset godina, a u međuvremenu da se donese trajno rješenje granice između Hrvatske i Crne Gore. Deset godina je prošlo prije deset mjeseci a Vlada RH nije napravila ništa. Na snazi i dalje stoji privremeni režim morske granice.  Da stvar bude bolja Crna Gora je nedavno najavila koncesioniranje istražnih polja za mogućnost iskorištavnaja nafte i plina na južnom Jadranu, na prostoru koje pokriva privremeni dogovor. Dubrovački HDZ je posebno zainteresiran za ovaj problem, jer kako kažu riječ je o njihovom akvatoriju.

Stoga su dubrovački župan Nikola Dobroslavić i saborski zatupnik te predsjednik Županijskog odbora HDZ-a Dubrovačko-neretvanske žuapnijie Vladi uputili sljedeća pitanja:
'Je li Vlada donijela i utvrdila političku i pravnu platformu za rješavanje trajnog statusa morske granice između Hrvatske i Crne Gore u Bokokotorskom zaljev te ukoliko platforma postoji zašto javnost o tome nije obaviještena?'
Dalje, postavljeno je bilo i pitanje je li se Vlada RH obzirom na najavu Crne Gore da će koncesionirati istraživanje i iskorištavanje nafte i plina na južnom Jadranu uključila u taj postupak i je li upozorila Crnu Goru da je prije svega potrebno definirati granicu kako bi onda nedvojbeno bilo na čijem se prostoru takva istraživanja vrše?



-Prema nama u županijskom HDZ-u crta razgraničenja ne bi trebala biti ona koja je predviđena ovim privremenim režimom već ona koja bi polazila od kopnene granice pa crtom sredine između otoka Mamule i rta Oštro na Prevlaci. To je po nama pravno rješenje- istaknuli su oboje Bačić i Dobroslavić.

-Naime, taj prostor koji po nama pripada Republici Hrvatskoj a koji sada prema privremenom režimu pripada Crnoj Gori ima površinu od 250 kvadratna kilometra u teritorijalnom moru i više od tisuću kilometaa u epikontinetnalnom pojasu. To je veliki prostor, ogroman. Samo u teritorijalnom moru ima površinu otoka Korčule- usporedio je Bačić te posebno još istaknuo kako najava da će se svega pedesetak milja južno od Dubrovnika prići bušenjem nafte u podmorju Jadrana prije svega zahtjeva jednu javnu raspravu a prema Zakonu o zaštiti okoliša zahtjeva i stratešku procjenu utjecaja na okoliš.

- Ne želimo plašiti hrvatsku javnost ali držimo da se ne može daleko od očiju hrvatske javnosti događati tako veliki i zahtjevni industrijski proces. Na tim dubinama od 500 metara na koliko bi se otprilike trebala crpiti nafta to je u svjetskim razmjerima najkompliciraniji industrijski proces. Zato tražimo očitovanje Vlade o tome!- zaključio je Bačić a s njime se složio i župan Dobroslavić.

- Ako se tu radi o hrvatskom teritoriju naravno da ne dolazi u obzir da druga država to koncesionira, a ukoliko se radi o njihovom teritoriju, zbog nama neposredne blizine, treba se napraviti ekološka studija - kazao je župan i zatražio da se zaštite interesi RH ali i interesi Dubrovačko-neretvanske županije ne samo u Bokokotorskom zaljevu već i na granici kod Neuma.

-To pitanje još uvijek stoji neriješeno. Borili smo se protiv ratifikacije i vjerujem da smo je i svojim angažiranjem uspjeli odgoditi ali problem nije rješen dok se ne utvrdi prava granica - na kraju je kazao župan.