Potpredsjednik Vlade i ministar prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine Branko Bačić pojasnio je nakon sjednice Vlade da je osnovna namjera novog Zakona o prostornom uređenju i Zakona o gradnji brža izgradnja stanova za priuštivo stanovanje. Za to je potrebno izgraditi najmanje 10 i pol tisuća stambenih jedinica, dodao je.
Bačić se osvrnuo na niz kritika, prije svega, na Zakon o prostornom uređenju u prvom čitanju. Istaknuo je da je Vladin cilj omogućiti priuštivo stanovanje, a da bi se to postiglo nužno je da javni investitor, a to su država, županije i gradovi, izgradi 10 i pol tisuća stambenih jedinica. Zato se uvodi model urbane komasacije.
Bez izmjene zakona nema ni priuštivog stanovanja
“Ako ne izmijenimo zakone o prostornom uređenju, ako ne omogućimo instrumente ubrzane izmjene prostornih planova i ubrzano ishođenja građevinskih dozvola, mi taj cilj nećemo dohvatiti, a i dalje ćemo tvrditi kako nam nije dostupno priuštivo stanovanje. To su bili razlozi zašto smo prihvatili taj model kako bismo u jednostavnijoj proceduri mijenjali prostorne planove i za potrebe priuštivog stanovanja gradili te stambene jedinice”, rekao je ministar Bačić.
Osvrnuo se i na kritike da se može graditi na zemljištu koje trenutno nije građevinsko. Kako je objasnio, da bi se brzo mogle realizirati nove stambene jedinice za priuštivo stanovanje moguće je da putem urbanističkog projekta na takvom zemljištu koje je infrastrukturno opremljeno, počne gradnja. Istaknuo je kako to nikako ne znači da se zakonom omogućava širenje građevinskog zemljišta.
“Ne može se širiti građevinsko područje nigdje u Hrvatskoj ako postojeće građevinsko zemljište nije komunalno opremljeno. To je moj odgovor svima onima koji govore da pridnosimo devastaciji prostora i širenju građevinskog zemljišta, novoj betonizaciji i novoj apartmanizaciji Hrvatske”, poručio je Bačić.
Bačić je pojasnio i zašto se zakonom omogućava da se brže realiziraju planovi građenja drugih investitora što je također izazvalo velike polemike. Kako je rekao, ako se prostornim planovima propisuje građevinsko zemljište, onda ta osoba, vlasnik zemljišta ima legitimna očekivanja da mu se tu omogući gradnja.
Primjerice u Zagrebu, Generalni urbanistički plan donesen je 2007. i utvrđeno je što je građevinsko zemljište. Od tada je proteklo 18 godina. Taj plan nije donesen dinamikom kojom se donose ti planovi da bi omogućili našim sugrađanima građenje, pa bi se potpuna realizacija dobila tek 2053. godine, što znači da bi 48 godina neki stanovnik Zagreba trebao čekati da na zemljištu, koje je još 2007. proglašeno građevinskim, može graditi”, objasnio je Bačić.
U odnosu na prvo čitanje, sada se umjesto dvije godine, stavlja rok od tri godine
U odnosu na prvo čitanje, sada se umjesto dvije godine, stavlja rok od tri godine kada jedinice lokalne samouprave moraju donijeti urbanistički plan građenja odgovarajući tako na prethodno pismo namjere investitora da mu se omogući gradnja. Ako jedinice lokalne samouprave urbanistički plan uređenja ne donesu u tom roku, prema prijedlogu zakona, ima mogućnost obratiti se ministarstvu koje onda radi prometnu studiju, definira trasu buduće prometnice, da se ta prometnica izgradi i on ishodi građevinsku dozvolu, rekao je Bačić.
Bačić je podsjetio i kakva je odredba sada na snazi. Ako grad nije donio taj plan nižeg reda za zemljište kojeg je isti grad proglasio građevinskim, po sili zakona, nakon sedam godina to zemljište prestaje biti građevinsko.
Bačić je odgovorio i na otvoreno pismo HAZU-a koji je tražio povlačenje zakona ocjenjujući da zbog niza nedostataka u njima Hrvatska riskira dugoročan gubitak prostornog identiteta i kontrole teritorija. Rekao je da će o tome biti riječi na zajedničkom sastanku u Ministarstvu graditeljstva.
Za rušenje Vjesnika sve je izgledniji objedinjeni model projekta i radova. Ministar Bačić novinarima je najavio i da bi se uklanjanje nebodera Vjesnika moglo provesti objedinjenim modelom nabave “design and build”, kojim bi isti izvođač radio projekt i rušenje, a radovi se očekuju početkom veljače.
Foto: Hina