Svake godine isto mjesto, isti politički folklor, samo što ipak priroda čini svoje pa ih je srećom iz godine u godinu sve manje i manje. Mesić, Fumić i ostali preživjeli partizani, poneki nostalgični Slovenac, Bosanac ili Makedonac… Nedostajao je drug Ivo i pionir Zoran ali bilo je tu drugih istomišljenika.
Mjesto radnje Kumrovec, tjedan prije 25.svibnja kada je pokojni diktator dijelio svoj izmišljeni rođendan s dječicom, pa je taj dan prozvan Danom mladosti. Danas to sve djeluje pomalo nakaradno jer se u Titovom rodnom mjestu okupljaju uglavnom “neki matorci jarci što misle da su gimnazijalci” izvikujući glupave, davno zaboravljene parole, pjevaju i kunu se mrtvom zločincu, bitangi i hoštapleru. I ove je godine bilo slično.
Doduše nije bilo štafete, ali se na svečanom programu ispred rodne kuće Josipa Broza Tita uz puno crvene ikonografije i prigodnih suvenira okupilo oko sedam tisuća ljudi kojima se na samom početku obratio – a tko drugi nego – počasni predsjednik Saveza antifašista Hrvatske i doživotni bivši predsjednik RH koji je tom prigodom kazao kako će se on i njegovi BORITI svim sredstvima protiv revizionista i i gubitnika iz Drugog svjetskog rata.
– To je istina koju treba prenositi generacijama koje dolaze jer će Stari kontinent biti u problemu ukoliko na vrijeme ne spozna i spriječi rast fašizma, poručio je jedan od “najvećih stručnjaka” za međunarodne političke odnose Stjepan Mesić kojeg su nazočni često prekidali aplauzima.
Nakon Mesića govorio je Franjo Habulin, predsjednik Saveza antifašističkih boraca i antifašista RH, koji je nazočnima govorio o značaju dana pobjede nad fašizmom i nacizmom, pa Tomislav Badovinac i na kraju nestranački načelnik općine Kumrovec Dragutin Ulama koji nije skrivao ushićenje što može govoriti pred 7.000 pripadnika “svih naroda i narodnosti”. Sirotog načelnika kojeg podržava SDP i HNS toliko je ponijela atmosfera da je počeo razmišljati i globalno.
– Dan Mladosti za Kumrovec je poseban dan, činjenica da se jedna tako velika povijesna ličnost rodila u mjestu od 300 stanovnika je definitivno odredila put kojim ovdje idemo. Od toga ne možemo pobjeći i zato Kumrovec želimo pozicionirati kao mjesto prijateljstva, mira i suradnje među narodima u regiji i Europi”, rekao je u Dragec.
Posebno ga je ushitila knjiga dojmova u Titovoj rodnoj kući. “Ovdje dolaze delegacije političara, dužnosnika i gospodarstvenika, ne samo turisti. Mi taj kapital moramo znati iskoristiti za dobrobit ljudi i kvalitetu života koji ovdje žive. Nadamo se da će naša dva najbitnija objekta, spomen dom i politička škola ponovno zaživjeti i biti stavljeni u funkciju”, zaključio je Ulama svoje planove ponovne restauracije duhova prošlosti. Njegova ideja ponovnog pokretanja političke škole ima i smisla jer je komunista u Hrvatskoj sve manje a kako Stipe, Ivica, Zoran i Ivo nisu ništa po tome učinili – eto prilike za nepoznatog seoskog načelnika da ga ubuduće prepoznaju po još nečem osim po – lošem vinu.
Ove godine posjetitelji “dana gadosti” mogli su u Vili Kumrovec razgledati i novopostavljenu izložbu “Pokloni Josipu Brozu Titu iz Vile Zagorje”. Izložbom je predstavljeno 105 doniranih predmeta koje je Josip Broz Tito primio 60-tih i 70-tih godina prošlog stoljeća. Oni su iz Ureda Predsjednice dani Muzejima Hrvatskog zagorja u trajnu posudbu i pohranjeni u Muzeju “Staro selo” Kumrovec. Među njima se našla i Titova bista u mramoru, rad kipara Antuna Augustinčića koju je nova Predsjednica Republike Kolinda Grabar Kitarović nedavno vratila u rodni kraj.
Poslije službenog dijela manifestacije uslijedila je pučka veselica s kotlovinom i osvježavajućim pićima uz pjesme i plesove iz svih krajeva bivše države.