Bauk blokiranih računa kruži Hrvatskom

Ima li se u vidu činjenica da u Hrvatskoj ima malo više od milijun kućanstva, iz toga proizlazi da u svakom sedmom zaposleni član ima blokiran račun! Zastrašujuće u cijelo priči je što su – usprkos činjenici da zakon dopušta ovrhu samo nad jednom trećinom plaće ili mirovine – banke, po nalogu sudova ovrhe, sjedale na cijela primanja, pa tako i na rodiljne i naknade za nezaposlene te ostala socijalna primanja.

Očajni građani, koji su preko noći ostali bez sredstava za život, za pomoć su se obraćali HHO-u i Uredu pučkog pravobranitelja Jurice Malčića, koji je na njihove probleme upozorio ministricu financija Martinu Dalić, ministra pravosuđa Dražena Bošnjakovića te guvernera HNB-a Željka Rohatinskog. Pismo je poslano 20. rujna, a odgovora do sada nije bilo. U Finu, koja ovrhe provodi, još nije ni stiglo.

Pučki pravobranitelj i HHO upozorili su da mnogi građani pojma nemaju zbog kojih dugova su im računi blokirani, jer im nije dostavljeno rješenje javnog bilježnika o ovrsi. Tako su izgubili i mogućnost da se na rješenje žale ili da se pozovu na zastaru.

"Za dugove zbog pristojbe HRT ispostavlja račune i naplaćuje pristojbu za nekoliko godina unatrag, čak i za 2005, iako je rok zastare godinu dana," upozorio je Malčić. U svom pismu pučki pravobranitelj je također istaknuo da građani ni u banci ni u Fini ne mogu saznati za koje dugove im se obustavljaju sredstva s računa u banci. Iako je, podsjeća Malčić, člankom 19. Zakona o provedbi ovrhe na novčanim sredstvima (Narodne novine br: 91/10) propisana obveza Agencije (FINE) na davanje, čuvanje i pohranu podataka iz Očevidnika redoslijeda osnova za plaćanje.

Jedan od građana koji se požalio Pučkom pravobranitelju ispričao je kako je, nakon što je podmirio dugovanje za komunalne usluge i dobio sudsko rješenje o obustavi ovršnog postupka, na traženje deblokade računa u Fini dobio odgovor da čeka na red jer imaju 600 tisuća blokiranih računa.