Razgovarala: DAJANA BRZICA
Koliko su kvalitetni Vladini programi u borbi protiv ovisnosti? S obzirom na to koliko udruge imaju posla, pa i rezultata, i nisu baš...
Mi imamo jako dobre zakone i projekte ali ih ne provodimo. Obično je to nažalost - koliko para, toliko muzike. Uvijek treba osnivati udruge jer one nisu konkurencija državnom sektoru. I dobro je da je civilni sektor još i jači nego državni jer tamo gdje ne mogu stići državne institucije, nadopunjuje se civilni sektor. I u svijetu se pokazalo da puno veći uspjeh imaju nevladine organizacije nego državne institucije jer oni imaju čisto radni odnos. Ljudi koji rade za plaće, koje su jako male, nemaju dovoljno entuzijazma, a s tim ni rezultata.
Jeste li primijetili da je, otkad smo ušli u EU, više ovisnika s obzirom na lakšu dostupnost droge?
Mislim da je to zasad teško primijetiti. Nažalost, u zadnjih 15 godina ništa manje nije bilo kod nas droge nego što je ima u drugim europskim zemljama, zato što za sve europske zemljedroga ide 'preko nas' jer mi smo tzv. Balkanska ruta. Ako nešto mora preko nas preći do npr. Njemačke, naravno da će ostati malo kod nas, malo u Sloveniji...A puno sredstava imamo koja nisu ni na listi droga i opojnih sredstava, a što se da lako naručiti preko interneta. Također, mogu se kemijskim spojevima napraviti pripravci. Tako da, nažalost – sve nam je dostupno. I dok nismo bili u EU, i bez obzira što smo sada ušli u EU, stvar se uopće nije promijenila.
U medijima dosta puta imamo priliku pročitati kako se u nekim zemljama 'trava legalizira'. Djeluje li to na mlade kao 'zeleno svjetlo' za konzumaciju iste?
To su stvari koje se krivo interpretiraju, namjerno ili nenamjerno, u to neću ulaziti. Ali trava nigdje nije legalizirana. Ne postoji nijedna zemlja u kojoj je trava legalizirana, čija je upotreba legalizirana, odnosno čije je posjedovanje legalizirano. Jedino postoje zemlje u kojima se, poput Nizozemske, može legalno kupiti trava. No to ne znači da vi, ako kupite jedan joint trave ili hašiša, smijete doći negdje na javno mjesto i legalno zapaliti. Znači, možete legalno kupiti, ali ne možete legalno posjedovati. Samo što to u tim zemljama nije u kaznenoj sferi nego u prekršajnoj. To znači, ako se nekoga uhvati u posjedovanju određene količine, neće ići odmah u zatvor nego će prekršajno odgovarati. I to je ono što se krivo predstavlja po medijima – da se legalizira. Mislim da to nije neki veliki problem jer, da nije potražnje, ne bi bilo ni ponude. Mislim da je problem to što se ne radi na pravi način na prevenciji jer mi moramo mlade ljude osposobiti da nemaju potrebu za dodatnim stimulansima i opuštajućim sredstvima. Onda neće biti više ni problem može li se nešto legalno kupiti ili ne može. Dokle god postoji veliki zainteresirani broj ljudi za to, taj 'biznis' će postojati. Jer, moramo biti svjesni da je droga veliki biznis, vrlo lagan i na lak način se dođe do velikih novaca.
Često mladi konzumiraju marihuanu s argumentom da 'trava čisti pluća', da je zdrava i sl. Što im na to kažete?
Mladi ljudi moraju shvatiti da su oni samo nečije žrtve. Prije svega, droga, odnosno marihuana ne čisti pluća. Istina je da marihuana ima određena ljekovita svojstva kao što ih na kraju ima i opijumski mak i morfij, jer da nije morfija mnogi teški bolesnici bi u mukama bolovali. Zato ne govorimo o uporabi nego zlouporabi. Puno više štete marihuana nanosi mladom čovjeku nego što mu daje koristi. Kad se određeni sastojci iz nje izvuku kao lijek, onda ona djeluje ljekovito. Međutim, mlade se ljude pokušava privući preko marihuane jer se oni drugih droga boje. Boje se igle, boje se heroina, misle da je to nešto jako opasno, za razliku od marihuane koja im se predstavlja kao nešto bezopasno, a na taj način ih se 'navuče' na nešto teže jer doći će dan kada njima neće biti dovoljna marihuana da ih oraspoloži, da im skrene misli, da pobjegnu od realiteta... Nego će potražiti nešto 'teže'. Vrlo mali broj ovisnika odmah počne s iglom. Iako, nije pravilo da će svi koji puše marihuanu završiti za igli, kao i da su oni koji su na igli - počeli s marihuanom. Te mlade ljude se gleda isključivo u svojstvu potrošača i na njima se želi zaraditi. Njima nitko ne nudi ni ne prodaje drogu i alkohol jer ih voli nego zato što želi na njima zaraditi. A oni moraju misliti na svoje zdravlje i na sebe jer neće uvijek imati 15, 16 godina, a pitanje je hoće li s tim stilom života doživjeti neke zrelije, ozbiljnije godine.
Vaša udruga postoji već 23 godine. Što ste sve napravili tijekom tog razdoblja, odnosno koliko ovisnika izvučete iz pakla droge?
Humanitarna organizacija Susret osnovana je krajem 1990. kad sam se vratila sa studija iz Italije, a nakon iskustva koje sam imala volontirajući u terapijskim zajednicama. Shvatila sam da u Hrvatskoj ima dosta ovisnika o drogama, što nisam znala dok sam bila u Rimu. Oni su čuli za moje iskustvo i počeli tražiti pomoć. Ubrzo sam uvidjela da je problem veliki i da se mora nešto konkretno napraviti, a jedini način je bio osnovati udrugu jer dotada je po pitanju droge postojalo samo liječenje u bolnicama i ništa drugo. Počela sam slati ovisnike u Italiju da bi 199.1 otvorili skupa s Talijanima prvu terapijsku zajednicu. Nažalost, zbog ratnih okolnosti smo je morali zatvoriti jer Talijani su prestali davati vize zato što su se bojali izbjeglica. U Hrvatskoj smo aktivirali zajednicu Cista Velika 1992. i do dan danas radimo. U međuvremenu smo otvorili još tri druge zajednice, dvije za muškarce, jednu za žene i tri savjetovališta. Godine 2000. smo te terapijske zajednice stavili pod krov ustanove jer se promijenio zakon o socijalnoj skrbi koji je dozvolio financiranje ustanova za tretman ovisnika o alkoholu i drugim opojnim sredstvima. Shvatila sam da je to bio jedini način da uđemo u sustav financiranja jer deset godina mi nismo bili financirani. Imamo jako dobre rezultate isključivo zahvaljujući volji entuzijasta, ne sredstava koje dobijemo. Od ljudi koji prođu tretmane uspješnost odvikavanja je između 70 do 80 posto. Recidiva ima u prosjeku oko 20-25 posto. Ako vi od sto ljudi 'izvučete' njih 50-60 - to je ipak veliki pomak.
Je li među hrvatskim adolescentima veći problem alkohol ili droga?
Alkohol. Naime, prema testiranjima koji se provode po srednjim školama ipak je veći problem alkohol nego droga.