Demokrat Joe Biden pobijedio je predsjednika Donalda Trumpa kako bi u subotu postao 46. predsjednik Sjedinjenih Država, preuzet će državu zahvaćenu povijesnom pandemijom i gomilom ekonomskih i socijalnih previranja.
Njegova je pobjeda uslijedila nakon više od tri dana neizvjesnosti dok su izborni dužnosnici sortirali nalet glasova putem pošte koji je odgodio obradu nekih glasačkih listića. Biden je pobjedom u Pennsylvaniji prešao 270 glasova na izbornom koledžu.
Biden (77) je svoju kandidaturu usmjerio manje na bilo koju prepoznatljivu političku ideologiju nego se trudio potaknuti široke koalicije birača oko ideje da je Trump predstavljao egzistencijalnu prijetnju američkoj demokraciji. Strategija se pokazala učinkovitom, što je rezultiralo ključnim pobjedama u Michiganu i Wisconsinu, kao i Pennsylvaniji, nekadašnjim demokratskim bastionima koji su se prebacili na Trumpa 2016. godine.
Biden je bio na putu da osvoji izbore s više od 4 milijuna glasova prednosti, što je razlika koja bi mogla rasti kako se listići i dalje broje.
Trump je iskoristio odgode u obradi glasova u nekim državama kako bi lažno optužio za biračke prijevare i ustvrdio da njegov suparnik pokušava preuzeti vlast - nevjerojatna optužba jednog predsjednika koji pokušava zasijati sumnju u temeljni demokratski proces.
Kako se prebrojavanje glasova odvijalo, Biden je pokušao ublažiti napetosti i projicirati sliku pravog političkog vodstva, ciljajući note jedinstva koje su naizgled imale za cilj hlađenje zagrijane, podijeljene nacije.
"Moramo imati na umu da svrha naše politike nije totalno nemilosrdan, beskrajan rat", rekao je Biden u petak navečer u Delawareu. "Ne, svrha naše politike, rada naše nacije, nije raspirivanje plamena sukoba, već rješavanje problema, jamčenje pravde i pružanje svima poštenih prilika."
Kamala Harris također se upisala u povijest kao prva Afroamerikanka koja je postala potpredsjednica, postignuće koje dolazi kad se SAD suočava s mnogobrojnim slučajevima rasne nepravde. Kalifornijska senatorica, koja je ujedno i prva osoba južnoazijskog podrijetla izabrana za potpredsjednicu, postat će najviša žena ikad na vlasti, četiri godine nakon što je Trump pobijedio Hillary Clinton.
Trump je prvi dosadašnji predsjednik koji je izgubio ponovni izbor od također republikanaca George H.W. Busha 1992. Bilo je nejasno hoće li Trump to i javno priznati.
Amerikanci su pokazali duboko zanimanje za predsjedničku utrku. Rekordnih 103 milijuna glasalo je početkom ove godine, odlučivši izbjeći čekanje u dugim redovima na biračkim mjestima tijekom pandemije. Dok se brojanje u nekim državama nastavlja, Biden je već dobio više od 74 milijuna glasova, više nego bilo koji predsjednički kandidat prije njega.
Više od 236 000 Amerikanaca umrlo je tijekom pandemije koronavirusa, gotovo 10 milijuna je zaraženo, a milijuni radnih mjesta su izgubljeni. Posljednji dani kampanje odigrali su se u pozadini vala potvrđenih slučajeva u gotovo svim državama, uključujući bojišta poput Wisconsina koji se preokrenuo u korist Bidenu.
Pandemija će uskoro biti Bidenova za pripitomiti, a on je kampanjom obećao veliki vladin odgovor, sličan onome što je Franklin D. Roosevelt donio s New Dealom tijekom depresije 1930-ih. No, senatori republikanci uzvratili su i porazili nekoliko demokratskih izazivača i te nastoje zadržati krhku većinu koja bi mogla poslužiti kao prepreka takve ambicije Bidena.
Kampanja 2020. bila je referendum o Trumpovom rješavanju pandemije, koja je zatvorila škole diljem nacije, poremetila poslovanje i pokrenula pitanja o izvedivosti obiteljskih okupljanja tijekom praznika.
Brzo širenje koronavirusa transformiralo je političke skupove od standardnih "sajmova" kampanje u skupove koji su bili potencijalni javno zdravstveni problemi i žarišta. To je također doprinijelo neviđenom porastu privremenog glasanja poštom, te je ponukalo Bidena da dramatično smanji svoja putovanja i događaje kako bi se pridržavao propisanih mjera. Trump je prkosio pozivima na oprez i u konačnici se sam zarazio bolešću. Tijekom cijele godine ga je pratila negativna ocjena javnosti o njegovom postupanju s pandemijom.
Biden se također oštro suprotstavio Trumpu tijekom ljeta i nemira zbog policijskih ubojstava Afroamerikanaca, uključujući Breonu Taylor u Kentuckyju i Georgea Floyda u Minneapolisu. Njihova smrt izazvala je najveći rasni prosvjedni pokret od doba građanskih prava. Biden je odgovorio priznavanjem rasizma koji prožima američki život, dok je Trump naglasio svoju podršku policiji i usmjerio se na poruku "reda i zakona" koja je odjeknula njegovom uglavnom bijelom bazom glasača.
Najvatreniji predsjednikovi sljedbenici nikada se nisu pokolebali i možda će ostati vjerni njemu i njegovim pristašama u Kongresu i nakon što Trump napusti Bijelu kuću.
Biden, rođen u Scrantonu u državi Pennsylvania, a odrastao u Delawareu, bio je jedan od najmlađih kandidata ikad izabranih u Senat. Prije nego što je stupio na dužnost, njegova supruga i kći poginule su, a njegova dva sina teško su ozlijeđena u automobilskoj nesreći 1972. godine.
Putujući svake večeri u vlaku iz Washingtona natrag do Wilmingtona, Biden se predstavio kao mali obični čovjek koji se nalazi na moćnoj senatorskoj poziciji te na poziciji predsjednika Senatskog odbora za sudstvo i vanjske odnose. Neki su aspekti njegove povijesti privukli su kritike od strane demokrata, uključujući njegovu potporu Zakonu o zločinu iz 1994. godine, glasovanje za Irački rat 2003. i upravljanje raspravama o sucu Vrhovnog suda Clarenceu Thomasu.
Bidenova predsjednička kampanja 1988. prošla je s optužbama za plagijat, a njegova sljedeća kandidatura 2008. završila je tiho. No, kasnije te godine izabran je za sukandidata Baracka Obame i postao je potpredsjednik, usmjeravajući svoj administrativni doseg i na Capitol Hill i u Irak.
Iako je njegovu reputaciju oblikovalo njegovo vrijeme na funkciji potpredsjednika i njegovo duboko prijateljstvo s Obamom, Biden je stajao po strani kod kandidature Hilary Clinton i odlučio se ne kandidirati 2016. nakon što je njegov sin Beau umro od raka mozga godinu prije.
Trumpov mandat potaknuo je Bidena na još jedan potez jer je izjavio da je "sama duša nacije u pitanju".
IZVOR:
AP
Gospari.hr