Ljudsko tijelo koristi ALA kiseline za dobivanje stanične energije, koja je ujedno i gradivni element za dobivanje druge dvije kiseline u tijelu. EPA masne kiseline podupiru rad srca i krvožilnog sustava te čuvaju imunološki sustav. S druge strane, DHA kiseline podupiru rad mozga, očiju te središnji živčani sustav, što je posebno važno za trudnice i dojilje.
Glavni prehrambeni izvori omega 3 masnih kiselina su plava riba (tuna, inćuni, sardina), riba iz hladnih mora poput lososa, plodovi mora, te sjemenke i orašasti plodovi. Osim općenito povoljnog utjecaja na zdravlje i vitalnost, stručnjaci sve više ističu djelovanje masnih kiselina iz ove skupine tijekom trudnoće. To se pogotovo odnosi na ranu fazu trudnoće, kada zdrave masnoće mogu učiniti mnogo za normalan razvoj bebe i daljnji tijek trudnoće.
Za dijete, sastav masnih kiselina potiče fizički, ali i neurološki razvoj. Žene koje su se držale prehrane bogate ovim masnoćama, rijetko su imale komplikacija tijekom trudnoće. Razvoj djeteta je protekao uredno, a zabilježen je i iznimno mali broj prijevremenog poroda u ovoj skupini žena. Također, nakon rođenja, ova su se djeca pokazala naprednijima. U fizičkom smislu, ti su mališani bili i po dva mjeseca ispred svojih vršnjaka.
U istraživanju, objavljenom u časopisu Clinical Nutrition, u kojem je sudjelovalo 600 djece u dobi oko 8 godina, pokazalo se da kod one djece koja jako rijetko konzumiraju ribu često dolazi do deficita u pažnji, te su ta ista djeca pokazivala i učestala agresivna ponašanja. Dok kod djece koja su minimalno dva puta tjedno jela ribu, na primjer tunu i losos, bogatu omega 3 masnim kiselinama, pokazalo se da puno rjeđe imaju emocionalne probleme te probleme u ponašanju.
Činjenica je da se u današnje vrijeme prehrana općenito uvelike promijenila, odnosno pogoršala. Neki smatraju bogatim one koji imaju dobar auto, odijevaju skupu odjeću, zimi odlaze na skijanje...
No, moglo bi se na to i drukčije gledati. Možda je bogatiji onaj tko ima komad zemlje gdje može posaditi malo salate, rajčice, tikvice i blitve i znati što jede.
Majke u današnje vrijeme prvu godinu djetetovog života provedu u preskupim dućanima zdrave prehrane, ne bi li tako svojim mališanima makar u početku osigurale zdravu prehranu lišenu pesticida i umjetnih gnojiva koji loše utječu na organizam. Ali kolikogod uspijevali utjecati na prehranu djece, to nije lako činiti stalno. Može se postaviti pitanje koliko u jelovnicima u dječjim vrtićima ima omega 3 masnih kiselina? Pretežno je samo petkom riba na meniju i to oslić ili tjestenina s tunjevinom, i to ne nužno svaki petak. To je zaista premalo.
Danas su dostupni mnogi dodaci prehrani. Ljekarne nude dodatke gotovo za sve što bi trebala sadržavati hrana. Dobar nadomjestak za omegu 3 u prehrani su meke mastile s omega 3 i vitaminom D3 za bolje učenje, pamćenje i koncentraciju za djecu stariju od 3 godine.
Međutim nijedan dodatak prehrani ne može zamijeniti prirodne izvore potrebnih nutrijenata. Zato bi svako dijete minimlno dva puta tjedno na svom tanjuru trebalo imati komad svježe ribe.
Zrinka Kortizija (studentica Odjela za akvakulturu)