Pala sv. Mateja Evanđelista bila je izložena na izložbi „Luka i Antun Sorkočević – diplomati i skladatelji“, pa je ovo izvrsna prilika da se ovo djelo, inače smješteno iza spomen ploče Ruđeru Boškoviću u Katedrali, detaljno razgleda te da, u sklopu predavanja, dobijemo detaljne informacije o tome kako je nastalo, po kojem je modelu rađeno, ali i o tadašnjim umjetničkim strujanjima u Italiji, kao i ukusu naručitelja koji je, prema riječima dr. Trške, do tada ipak bio vezan za lokalnu slikarsku tradiciju.
Riječ je o potpisanom i datiranom djelu ligurskoga slikara Pellegrina Brocarda, nastalom 1558. godine po narudžbi Stjepana Sorkočevića kao zavjet njegova brata Pavla. Pala je danas smještena u Katedrali, a prema predaji nekoć se nalazila u kapeli Miha Pracata na Lopudu, odakle je premještena u novoizgrađenu baroknu prvostolnicu.
Uz fresko oslik nadbiskupskoga ljetnikovca na Šipanu jedino je poznato slikarsko djelo Pellegrina Brocarda.
- U ovom se djelu ogleda slikarevo poznavanje suvremene talijanske produkcije i preuzimanje konkretnih likovnih modela. Za Palu sv. Mateja Evanđelista su kao predlošci poslužila djela Perina del Vage, točnije tondo Sv. Obitelji, nekoć u vlasništvu bolonjske obitelji Bovio, a danas dio zbirke Liechtenstein Museuma u Beču, te izgubljeni crtež Sv. Marka Evanđelista istog umjetnika, poznat po bakrorezu bolonjskoga grafičara Giulija Bonasonea.
Preuzimanje upravo tih modela, odnosno bolonjsko podrijetlo predložaka, može se povezati s Brocardovim mecenom Lodovicom Beccadellijem, dubrovačkim nadbiskupom koji u Dubrovniku boravi od 1555. do 1560. godine, a u čijoj je pratnji Brocardo došao u Grad – objasnila je dr. Trška.
Dr. sc. Tanja Trška je zaposlena kao viša asistentica pri Katedri za renesansu i barok Odsjeka za povijest umjetnosti Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Doktorski rad na temu „Lodovico Beccadelli e le arti visive“ / „Lodovico Beccadelli i likovne umjetnosti“ obranila je 2014. godine na Scuola Normale Superiore u Pisi , čime je stekla međunarodni dvojni doktorat znanosti: Scuolae Normale Superiore i Sveučilišta u Zagrebu.
Bavi se temama iz likovnih umjetnosti renesanse i baroka, s posebnim interesom za likovnu baštinu dubrovačkoga područja i kulturne veze s Italijom.
Nema komentara
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Gospari.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima.
Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Gospari.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.
Komentari su skriveni prilikom pregleda članka da se sadržaj ne indeksira na Internet tražilicama. Potrebno je izvršiti akciju ( klik na gumb PRIKAŽI KOMENTARE ) kako bi se komentari prikazali.
Komentiraj članak
Potrebna je prijava kako biste komentirali.