BRATA IZBO NOŽEM Kaznili novinara koji je o tome pisao

Prije nego što je izišao s cijelom vijesti, malo je pronjuškao i doznao da je sukob izbio oko novca, da ozljede kod jednoga od njih nisu bile smrtonosne i da je policija privela obojicu, plus još neke članove obitelji. New York Times uzeo je njegov slučaj, u kojem je on desetljeće poslije, baš zbog te priče, imao gadnih problema.

Dvije i pol godine poslije jedan od dvojice braće zatražio je od njega da izbriše tu vijest sa svoje internetske stranice. Biancardi je to odbio, pozivajući se na pravo javnosti da zna, i tako je krenula pravosudna trakavica koja će biti uvod u eksploziju budućih pravosudnih postupaka, te regulaciju interneta, rastrganog između prava na privatnost i slobode govora. 

"Nitko me nikada neće uvjeriti da zakon smije nekoga natjerati da obriše istinitu vijest", komentirao je nedavno Biancardi. Europski GDPR (Opća uredba o zaštiti podataka) polazi od prava građanina da zatraži od nadležne tvrtke ili od internetske stranice da ukloni materijal koji se tiče njega, ako je riječ o objavi koja je stara, nerelevantna, nepouzdana ili pretjerana. U EU-u o ovakvim se stvarima raspravlja još od 90-ih, da bi u punoj mjeri ova tema do izražaja došla otkako je nadležno pravosuđe EU-a zaključilo 2014. da ima pravo zatražiti od Googlea uklanjanje određenog traženog materijala.

GDPR donesen je prošle godine, a vrlo brzo Europski sud pravde trebao bi odlučiti u dva slučaja koji bi, ako bi bili prihvaćeni, značili još veće proširenje primjene ove uredbe. Kako su ubili točne vijesti Riječ je o medijskim organizacijama koje su godinama bile izuzete od primjene zakona o "pravu na internetski zaborav". Slučaj Biancardija, točnije njegov gubitak spora koji je u Italiji došao do vrha nacionalnog pravosuđa, težak je udarac po medije. Po toj presudi mediji više nisu iznimka i vijest odjednom ima svoj vijek trajanja.

Daphne Keller iz Centra za internet i društvo Sveučilišta Stanford objašnjava suštinu problema: "(Pravo na zaborav) isprva se odnosilo na informacije koje pronalaze internetske tražilice, ali sada vidimo da zadire u vijesti." Ovim problemom bave se vlade diljem svijeta. U SAD-u parlamentarci razmatraju nacionalnog zakona o privatnosti kako bi se regulirala količina podataka korisnika na internetu. Sljedeće godine zakon o "pravu na brisanje" s interneta stupa na snagu u Kaliforniji. Brazil, Kanada, Čile, Indija i Meksiko čini se da će napraviti to isto.

Više pročitajte OVDJE.