BRZORASTUĆA VRSTA Potencijal gofa u marikulturi

Početci uzgoja ove vrste  bili su ‘80-ih godina prošlog stoljeća, kada se divlja riba držala u morskim kavezima i tovila svježom hranom. Danas se već razvijaju posebne formulacije umjetne hrane za gofove i nedavno je uspješno zatvoren životni ciklus u zatočeništvu  - prve ribe proizvedene u komercijalnom mrjestilištu u Grčkoj dospjele su na tržište 2018. godine. Ribe su se uspješno mrijestile nakon hormonskih tretmana, a u nekim slučajevima i spontano. Iako postoji nekoliko prepreka do potpune komercijalizacije proizvodnje, ova vrsta ima visoki potencijal u akvakulturi.

Nekoliko je karakteristika koje ga čine pogodnim za uzgoj. Naime, gof je brzorastuća vrsta (naraste šest kilograma u dvije i pol godine) i lako se prilagođava na uzgojne uvjete. Prilikom razmnožavanja u zatočeništvu, nije zabilježen veći mortalitet riba. Jedinke ove vrste imaju i dobru stopu konverzije hrane, a do sada, prema provedenim istraživanjima, pokazalo se da najbolje raste uz hranidbu mješavinom ribljih ostataka. U prehrani je vrlo cijenjen, a njegovo meso sadrži visok postotak bjelančevina i jako malo masti. Spada pod visokokvalitetnu ribu zbog čega je vrlo tražen na globalnom tržištu. S obzirom na veličinu gofa, može se reći da je novi proizvod s dodanom vrijednošću, jer na tržište može ići cijeli u ili procesuiran. 

Najvećim proizvođačem gofa u svijetu smatra se Japan, koji bilježi i najveći uzgoj srodne vrste japanskog gofa Seriola quinqueradiata. Prema zadnjim FAO (Food and Agriculture Organization) podacima iz 2014. godine proizvodnja vrsta roda Seriola, u Japanu, je iznosila 150 387 tona od čega se 107 059 tona  pripisuje vrsti Seriola quinqueradiata , 38 770 tona vrsti Seriola dumerili te 4558 tona vrsti Seriola lalandi. Osim u zemljama istočne Azije, posljednjih godina, proizvodnja je započeta i u Mediteranskim zemljama, na Bliskom istoku i u Sjedinjenim Američkim Državama te Meksiku. 

Vesna Pilić, studentica Diplomskog studija „Marikultura“ Sveučilišta u Dubrovniku