Budući ministar turizma: Dajem apsolutnu podršku investitorima golfa na Srđu

'Treba razlikovati procedure koje su dovršene i procedure koje su u tijeku. Projekt na Srđu je tri puta dobio podršku javnosti kroz donošenje triju prostornoplanskih dokumenata: Prostornim planom županije, Grada Dubrovnika i Generalnog plana uređenja grada Dubrovnika. javnost je u sva tri navrata bila informirana da će se graditi golf-igralište i smještajni kapaciteti. U tom kontekstu dajem apsolutno i potpuno pravo investitoru. To su dovršene procedure temeljem kojih je investitor donio odluku i kupio zemljište - odgovor je ministra turizma.'

Na koji način se mislite boriti protiv tog "ne u mojem dvorištu efekta" u Hrvatskoj?".

- Mislim da je ključno komunicirati s javnošću na vrijeme, unaprijed i imati dobru argumentaciju. To je mukotrpan i težak posao, ali se mora obaviti jer u konačnici od nečega moramo živjeti. Smatram da krajnosti nisu dobre, s jedne strane ona u kojoj se udruge zelenih bune protiv npr. gradnje golf-terena na divljem odlagalištu otpada Baštjunski brig, što mi je nezamislivo, ali nije dobra ni krajnost u kojoj bi se projekti provodili na silu, zanemarujući utjecaj na okoliš - kaže novi ministar.

Jeste li zadovoljni investicijama u turizmu, zapravo su one dosta niske?

- Zadovoljan sam interesom koji vlada za investiranje u turizmu. Te investicije sputava isto što i sve druge. Mnoge su na čekanju zbog nepotpune ili nedovršene prostorne dokumentacije. U posljednjih godinu dana radili smo na postavljanju okvira, puno smo napravili kroz osnivanje vladine Radne skupine koja se bavi unapređenjem investicijske klime i privatnim investicijama i Agencijom za investicije i konkurentnost. Zadovoljan sam kako je taj okvir sada pozicioniran, ali naravno ključno je sada provesti projekte brzo i nesmetano kroz procedure administracije.

Strategija turizma počiva na zakonu o strateškim investicijama. U kojoj je on fazi?

- Skoro je dovršen. Suština mu je ostala ista, ali smo na temelju prijedloga i kritika kroz javnu raspravu osnažili zakon u dijelu u kojem je bilo i najviše prigovora. Formiramo proceduru koje do sada uopće nije bilo za realizaciju velikih strateških projekata, dotičemo se reguliranja koncesija, korištenja državne imovine te šumskih i vodnih gospodarstava. U konačnoj verziji zakona pozvali smo se poimence na sve druge zakone koje Zakon o strateškim investicijama ne derogira, da ne bi bilo zabune i kako bismo osigurali da se tijekom vremena dobra namjera zakona nikako ne može izvitoperiti.

Ostatak intervju pročitajte u tiskanom izdanju Jutranjeg lista.