Čačić: Škverovi će graditi vjetroelektrane vrijedne dvije milijarde eura

Na pitanje tko i kada otvara stečaj u Kraljevici i ima li šanse za očuvanje brodograđevne djelatnosti, odgovorio je sljedeće: " Uskoro će biti imenovan ugledni stečajni upravitelj oko kojega su se svi složili. Vlada je odredila da će radnici zaposleni u Kraljevici dobiti sve plaće prije stečaja, dok otpremnine neće biti na bazi stečajnog zakona. Osobno sam predložio, a Vlada je prihvatila, da se ljudima da maksimalna otpremnina po kolektivnom ugovoru. U koordinaciji samog procesa stečaja sudjeluje i Ministarstvo, razumijem da su ljudi uplašeni, da ne vjeruju, ali su plaću dobili. Moramo u idućih desetak dana odraditi sa stečajnim upraviteljem pregovore s kupcima, jer su u škveru dvije novogradnje. Želimo jasnu sliku hoće li tražiti penale ili će platiti i preuzeti brodove. Stečaj je otvoren, a bit će pokrenut čim dobijemo odgovore kako završiti priču s tim brodovima, dakle za desetak dana".

Kaže kako ne vidi niti jedan razlog da stečaj traje duže od godinu dana. "Znamo vjerovnike, stvari se mogu i moraju brzo presjeći i završiti", poručuje. Kazao je i kako Vlada zasad nije izlazila s informacijom o pregovorima s fondovima gospodarske suradnje (FGS). "3. maj je neobična ptica, jer, iako ima objektivno neracionalan broj zaposlenih i prozivod koji nije rentabilan, ipak ima ugovorene kapacitete do ožujka iduće godine", kazao je.

Platforme na moru su rješenje

Prvi je put javno najavio i megaprojekt vjetroelektrana na platformama u Jadranu gdje bi se ostvarila sinergija brodogradnje i energetike.

"Ovih dana na Vladu ide materijal u kojem smo regulirali ukidanje svih dosad potrebnih dozvola, a bilo ih je šezdesetak s rokom ishođenja iznad jedne godine. Umjesto njih će vam biti dovoljan jedan zahtjev nakon čega ćete dobiti od HROTE ugovor da možete postaviti na svoj krov solarne fotopanele, a u kombinaciji s termalnom energijom će biti posebno poticana. Istog trenutka možete zvati instalatera, staviti panele i početi proizvoditi energiju koja će vam se plaćati 3,16 kuna kroz 14 godina.Takvo ulaganje bi se vratilo nakon prosječno 8 godina nakon čega se 17 godina ostvaruje čisti profit. To je sjajna vrsta štednje i potaknut ćemo građane za ovu opciju. Međutim, iako je to za građane pojedinačno jako povoljno ukupna snaga je relativno mala. Najvažnije je učešće energije vjetra. Po preuzetim obvezama moramo napraviti 1200 megavata. To je investicija u iznosu oko 1,5 milijuna eura za svaki megavat vjetroelektrana, pa znamo da okvirno govorimo o dvije milijarde eura investicija i to bez da smo dotaknuli potencijal off shore projekata. Te vjetroelektrane na moru, ne na otocima, su posebno učinkovite, pa su i platforme na moru rješenje", kazao je za Novi list.