Karamarkovu protukandidatu Milanu Kujundžiću pripalo je 860 glasova.
Pored predsjedničke, birane su i druge najvažnije stranačke funkcije. Za zamjenika predsjednika stranke već u prvom krugu izabran je Drago Prgomet, koji je pobijedio Antu Sanadera i Andreja Plenkovića. Prgomet je rekao kako će, unatoč razlikama u mišljenjima, poštovati odluku delegata i normalno surađivati s Tomislavom Karamarkom.
Za potpredsjednike HDZ-a izabrani su
Božidar Kalmeta, Damir Jelić, Božo Galić, Marijan Coner,
Dubravka Šuica i
Dražen Bošnjaković. Za te se pozicije, za koje je kandidaturu predalo ukupno 26 kandidata, nisu izborili neki od ''starijih članova'' HDZ-a poput Andrije Hebranga, Vladimira Šeksa, Ivana Jarnjaka, Ivana Šukera, Đure Popijača, Tomislava Ivića, Ante Zvonimira Golema, Drage Krpine, Đure Njavre i Ante Kulušića.
U vrijeme vođenja stranke bivšeg premijera Sanadera, ta državotvorna politička sastavnica bila je poprilično marginalizirana. Naime, politika Iva Sanadera po svemu je bila kompromiserska, šlampava, nedovoljno jasna, bila je to politika podilaženja svemu i svačemu, a sve pod krinkom tzv. europeizacije HDZ-a i Republike Hrvatske.
Možda najveći krimen sada utamničenog Premijera bilo je koaliranje sa SDSS-om, strankom u čijim redovima, pored cijelog niza politički sumnjivih osoba, "obitava" i bivši visoki funkcioner tzv. SAO Istočna Slavonija, liječnik Vojislav Stanimirović. Sanader je doista uspio u potpunosti "detuđmanizirati" stranku, usput i poprilično "dekroatizirati" Hrvatsku.
Kako je svo to "europejstvo" završilo svakodnevno svjedočimo putem direktnog prijenosa suđenja iz Remetinca, a državotvornim Hrvatima i HDZ-ovim biračima ostaje nadati se kako će novo vodstvo HDZ-a, čiji će važan kotačić svakako biti i bivša dubrovačka Gradonačelnica, stvari posložiti tako da, prije svega, vrate povjerenje svoga članstva a onda i birača koji će ovu stranki vratiti na sam politički tron.