Nema zarade

Cijene stanova od 1. srpnja neće rasti, mogu samo padati

Godinu dana nakon što su pristupile Europskoj uniji, u Češkoj su povećane investicije na tržištu nekretnina 57 posto, Mađarskoj 236 posto, Poljskoj 84 posto! Dosad je ulazak u EU imao najmanji utjecaj na nekretninski biznis u Rumunjskoj jer je donio samo 10 posto rasta.

Cijene stanova od 1. srpnja neće rasti, mogu samo padati
Kako su se okolnosti u vrijeme pristupanja EU bitno promijenile, za domaće bi tržište nekretnina već i ponavljanje rumunjskog iskustva predstavljalo uspjeh. Hrvatska je posljednjih godina izbjegla dramatičan pad cijena, ali se dogodio dramatičan pad prodaje. Vrijednost prodaje na tržištu stanova pala je na samo 26 posto prometa iz 2007., a vrijednost prodanog građevinskog zemljišta samo na 17 posto! Cijene su pri tome, prema službenoj statistici, korigirane samo 10 posto!

Stanovi neće ići

Dobar dio domaće javnosti vjeruje da bi se tržište lakše oporavilo da je pad prodaje pratio i pad cijena, no kako je veza između nekretninskog biznisa i banaka prilično čvrsta, nitko od njih nije bio sklon rušenju cijena, već su se odlučili na taktiku čekanja. – Ulazak u EU neće imati utjecaja na tržište nekretnina jer je tržište omeđeno domaćom potražnjom – uvjerena je Maruška Vizek, analitičarka Ekonomskog instituta. Tko je čekao ulazak u EU da bi bolje prodao nekretninu, vjerojatno se preračunao jer je vrijeme cjenovnog buma iza nas. Usporedbu prometa nekretnina godinu dana nakon pristupanja EU pripremila je konzultantska tvrtka Jones Lang LaSalle, koja kaže da je iz današnje perspektive teško ustvrditi je li bum koji se događao u promatranim državama posljedica ulaska u EU ili rezultat povoljnih makroekonomskih uvjeta u trenutku pristupanja tih zemalja EU.

– U Hrvatskoj ne očekujemo značajne promjene na stambenom tržištu, a naročito ne u Zagrebu, gdje cijene stambenih nekretnina pritišću kontinuirane nepovoljne gospodarske prilike i prekomjerna ponuda – ističu autori studije. "Povećanje aktivnosti" moguće je jedino na jadranskoj obali, ali u kraćem roku neće biti znatnijeg povećanja volumena i vrijednosti jer su mogućnosti financiranja i u eurozoni ograničene. Stranci su, inače, lani kupili 3898 nekretnina u Hrvatskoj, približno 1200 manje nego 2011. godine. Ukupno je nakon 1991. godine oko 40 tisuća nekretnina završilo u rukama stranaca, mahom državljana EU, koji posljednjih godina mogu u Hrvatskoj kupovati nekretnine bez ikakvih pravnih prepreka.

Članak u cijelosti pročitajte OVDJE.
  • Autor: vecernji.hr
  • Foto: Ilustracija
  • Objavljen: 26.06.2013 08:30
  • Posljednja izmjena: 26.06.2013 08:29

Nema komentara

Komentiraj članak

Potrebna je prijava kako biste komentirali.