Bradvicu željeznica vraća u najranije djetinjstvo zbog čega se njegova Udruga prijatelja uskotračne željeznice bez granica jutros okupila na otvaranju izložbe 110 fotografija i obljetnicu 110 godina Dubrovačke željeznice koja se ugasila prije 35 godina.
Tajnik Udruge koja se osnovala 1990-e godine, Ivan Boban kazao je kako se već 20 godina radi na obnovi Dubrovačke željeznice, a do tada se nastoji prikupiti što više fotografija i dijelova ferate kako bi se jednog dana sve oplemenilo u muzeju čije je otvaranje u planu. "Prva faza obnove starog Ćira bio bi put od Zvekovice preko Cavtata do Vojskog dola, druga faza je zahtjevnija, a radi se o putu od Gruža do Uskoplja, a treća faza je od Zvekovice do granice s Crnom gorom" kazao je Boban.
Marko Kristić, županijski pročelnik turizma, mora i poduzetništva kazao je da za ideju obnove željeznice postoji interes investitora i otvoreni fondovi Europske unije, "niti jedan kapitalni projekt nije se realizirao preko noći, ali uporište za obnovu Ćira nalazim u vrijednim ljudima iz Udruge koji čuvaju uspomene na željeznicu, ali i u postavkama županijskog prostornog plana" kazao je Kristić.
Autor izložbe Josip Weber prikupio je više od 500 fotografija uskotračne željeznice iz privatnih kolekcija, željezničkih muzeja u Zagrebu i Bogradu, neke su fotografije od Dubrovčana i iz privatnih kolekcija turista koji su 60-ih godina dolazili u Dubrovnik, "u završnoj je fazi izrada fotomonografije dubrovačke željeznice koja će se sastojati od 200 fotografija i bit će na tri svjetska jezika", najavljuje Weber.
Dubrovnik i dubrovačka luka u Gružz 75 godina bili su umreženi u sustav europskih željezničkih pruga. Bilo je to u razdoblju između 1901. i 1976. kada je za promet bila otvorena željeznička pruga Gabela - Zelenika (bokokotorska luka) s odvojcima između Uskoplja i Gruža (dubrovačka luka), te Huma i Trebinja.
Izložba će trajati do 25. srpnja u prostorijama prizemlja i prvog kata Luže.
Azra Hadžić
PortalOko
PortalOko
PortalOko
PortalOko
Nema komentara
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Gospari.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima.
Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Gospari.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.
Komentari su skriveni prilikom pregleda članka da se sadržaj ne indeksira na Internet tražilicama. Potrebno je izvršiti akciju ( klik na gumb PRIKAŽI KOMENTARE ) kako bi se komentari prikazali.
Komentiraj članak
Potrebna je prijava kako biste komentirali.