Linić je nakanio oporezovati Crkvu gdje god je to moguće. Plaće svećenika trebale bi prema najavama biti opterećene porezom. Dosad su svećenici plaćali samo doprinose, a Ministarstvo je nakanilo oporezovati i većinu prihoda koje je Crkva do sada stjecala bez ikakve kontrole. Milodari za vjenčanja, pokope i druge obrede bili su izuzeti od kontrole. Mnoge crkvene usluge nisu jeftine. Pokopi koštaju i do 500 kuna, blagoslovi kuća između 100 i 200 kuna, zvonjava zvona po nekoliko stotina kuna. I Crkva i nevladine udruge morat će već sljedeće godine dostaviti izvješće o primicima i potrošnji Ministarstvu koje će ih javno objaviti. Svi će morati popisati svoju imovinu i napraviti plan poslovanja, a detalje će kontrolirati inspektori. Kazne za nemar bit će raznovrsne. Od periodičnih objava 'lista srama' do uskraćivanja proračunskih sredstava.
S druge strane Kaptol čini se vjeruje kako ima asa u rukavu, a to je proces povratka Crkvine imovine koji je predmet trajne pogodbe - to je proces, a ne stanje pa se uvijek ovisno o okolnostima može mijenjati.
Vlada ne može oporezivati imovinu Crkve koja je predviđena za sjemeništa, vjeronauke, fakultete jer bi se trebao raskinuti Vatikanski ugovor koji to regulira. To je dug proces na koji trebaju pristati i RH i Vatikan.
Porez bi pogoršao odnose s VatikanomPrema najgrubljim procjenama riječ je o imovini koja vrijedi nekoliko milijardi eura. Ni ova, niti bilo koja druga vlada nema mogućnost nadoknaditi Crkvi njezinu vrijednost u novcu, a o materijalnoj restituciji da i ne govorimo stoga je jasno kako je pregovaračka pozicija Crkve u startu jača od Vladine donose 24sata express.
Hrvatska se još za vrijeme Franja Tuđmana obvezala Vatikanu da će vratiti svu imovinu koju bude mogla, a ostalo će platiti u novcu ili zamjenskim nekretninama. Jadranka Kosor u ime Vlade i kardinal Josip Bozanić u ime HBK usuglasili su model primjerene naknade za imovinu oduzetu pravnim osobama Katoličke crkve i to za dio dobara koja se ne mogu vratiti Katoličkoj crkvi u naravi. No, nisu naveli način na koji bi imovinu trebala biti vraćena. Među ostalima riječ je o oko 35 tisuća zgrada u cijeloj Hrvatskoj. Crkva traži bolnicu u Vinogradskoj, zgrade Muzeja grada Zagreba i galerije Klovićevi dvori, Građevinski fakultet na Svetom Duhu i Učiteljsku akademiju u Savskoj, devet vrtića i škola i tisuću stanova u Zagrebu.
Trećina Mljeta pripadala je CrkviU našoj Županiji tu je dvije trećine Nacionalnog parka Mljet te desetak posto svih poljoprivrednih površina u zemlji. U Zagrebu traže 24 škole i vrtića, četiri kazališta, pet muzeja, dva centra za kulturu i osam kina.
Osim toga očekuje i obeštećenje za većinu zemljišta na kojem je sagrađen Novi Zagreb.
Bivši ministar financija Ivan Šuker smatra kako se neprofitne organizacije pod kontrolom mogu držati prema postojećim propisima, no zasada ne želi napadati ministra Slavka Linić.
Crkva je svjesna situacije u kojoj se država nalazi. Vlasnici su silnih nekretnina i zemljišta čije su cijene otišle u nebesa. Zbog tog vrlo složenog odnosa i pitanja došlo bi samo do još veće ideološke podjele Hrvatske. Neki bi bili za porez na Crkvu, drugi ne. To je samo dolijevanje ulja na vatru smatra Šuker.
Vlada bi time zabavljala narod, no ono što je bitno naglasiti je: Treba li nam sada rasprava o oporezivanju Crkve kada ima toliko gorućih problema koje treba riješiti.
Članak u cijelosti možete pročitati u 24sataexpress.