Negativne crne demografske brojke već desetljećima nakon svakog popisa stanovništva izazivaju paniku među demografima i brojne analize društvenih teoretičara. Ono što ne učini rat, na kraju učini biologija. Sudeći prema statističkim podacima, Hrvati i Srbi itekako imaju razloga za zabrinutost za biološku budućnost vlastite nacije, dok su Albanci još uvijek „puni života“ i ne bi trebali brinuti za vlastitu biološku budućnost.
Negativni demografski trendovi još su u bivšoj Jugoslaviji zabrinjavali analitičare, dok su nakon ratova u 90-im godinama prošlog stoljeća ti trendovi još više došli do izražaja. Jedan od razloga je svakako gubljenje stanovništva uzrokovano ratnim sukobima i odseljavanje, ali to je samo jedan dio ukupnog problema. Stanovništvo stari, sve je veći broj razvoda brakova, sve je veća stopa umiranja, a sve manje i manje djece. Ako tome dodamo još i jadnu ekonomsku situaciju, ne može se ne pribjeći crnim mislima.
Hrvatska u 2012. izgubila skoro 10 000 stanovnika
Hrvatska je prema nedavno objavljenim podacima Državnog zavoda za statistiku u prošloj godini zabilježila tradicionalno negativnu brojku prirodnog priraštaja od 9 939 stanovnika. Dakle, u prosjeku Hrvatska godišnje gubi skoro 10 000 stanovnika.
- Od 1991. do 2012. u Hrvatskoj je umrlo 161 082 stanovnika više nego što je rođeno. Ovakva depopulacija stanovništva i nepovoljne promjene u obitelji nose sa sobom i velike ekonomske probleme, ako gledamo čisto ekonomski - kaže dr. Anđelko Akrap s Ekonomskog fakulteta u Zagrebu.
Sindikalist Krešimir Sever, pak, upućuje na dugogodišnji kronični nedostatak loše populacijske politke.
- Mudre zemlje vode pametnu politiku i stvaraju uvjete za rađanje više djece u obitelji. Potrebno je imati više djece da bi se osiguralo za starost, kažu stari ljudi. Nije pitanje napraviti ženu strojem za rađanje, nego brinuti za više rođene djece, a mi smo zemlja koja stari. S obzirom na tržište rada uzroci se mogu naći u radu na određeno vijeme i nesigurnost mladih ljudi. Sve manje ljudi se odlučuje na obitelj i djecu. Uvjeti za one koji rade na određeno vrijeme su mnogo stroži, a povremeni poslovi su suprotnost politici stvaranja sigurnosti. Oni koji rade sve dulje rade te se i tu trebaju tražiti uzroci problema. Ljudi više nemaju vremena biti s obitelji, dok tvrtke postaju surogat obitelji. Prosjek starosti je sve veći i biće sve snažniji pritisci na mirovinski i zdravstveni sustav. Pitanje je u kojem pravcu će se kretati hrvatsko gospodarstvo. Ne nudeći sigurnost, mlade ljude tjeramo iz zemlje. Tako se rješavamo ljudskog kapitala koji znači razvoj. Imamo egzodus stanovništva sličan kao u bivšoj Jugoslaviji, a to će se odraziti i na ponudu poslova u budućnosti. – kaže Sever.
Kosovo ima najviši prirodni priraštaj
Od susjednih država Srbija gubi najviše stanovništva – u 2011. zabilježili su negativni prirodni priraštaj od čak 37 337 stanovnika. Brojke su im zaista najcrnje u bližem hrvatskom susjedstvu.
Kosovo već tradicionalno ima izrazito visok prirodni priraštaj, nečesto i najveći u Europi. U prošloj godini, prema procjenama, Kosovo je zabilježilo prirodni priraštaj od 20 363 stanovnika. Slovenci su imali prirodni priraštaj od 2 681 stanovnika, dok je Makedonija godinu završila s nešto boljom brojkom s ukupno 3618 stanovnika. Uz njih, još jedino Crnogorci imaju pozitivan prirodni priraštaj od 1 537 stanovnika.
Bosna i Hercegovina bi trebala u 2013. provesti prvi popis stanovništva nakon rata, a prema službenim podacima prirodni priraštaj je negativan – 3647 stanovnika.