Zbog visokih poreza na plovila u Italiji, vlasnici skupocjenih jahti sve češće traže vez u Hrvatskoj, Turskoj ili Crnoj Gori. No, za razliku od konkurencije koja podiže nove marine želeći prigrabiti milijune eura koje im se nude na pladnju, u Hrvatskoj, osim projekta u Šibeniku koji je u fazi pripreme, a iza kojeg stoji turski kapital, stvari se (još) nisu pomaknule s mrtve točke. Dotle Crnogorci, na lokaciji bivšeg vojnog brodogradilišta u Tivtu, kroz projekt “Port Montenergo” kanadskog milijardera Petera Munka, dovršavaju prvu fazu megamarine s više od 800 vezova, a mnogi poznati svjetski tajkuni već su tamo privezali svoje brodove.
Računa se da samo u jednoj godini Sredozemljem kruži do 2000 megajahta čiji vlasnici ne žale potrošiti novca za dobru uslugu. Hrvatskim dijelom Jadrana plovi najmanje 400 megajahta koje se u ljetnim mjesecima nemaju gdje privezati, piše
Slobodna Dalmacija.Stoga zaposleni u nautičkom turizmu od nove Vlade i resornog ministra Zlatka Komadine očekuju odgovor na ključno pitanje - hoće li se i kada graditi nove marine na Jadranu, a posebno u Dalmaciji gdje je interes za novim vezovima najveći?
Skandalozno je da za razliku od Italije, Turske ili Francuske, u hrvatskim ministarstvima čak i ne postoji odjel koji bi se bavio samo nautičkim turizmom.
Podcjenjujemo Tivat
- Otkad smo 2006. napravili Studiju nautičkog turizma i nakon što je 2008. bivša vlast proglasila Strategiju razvitka nautičkog turizma, nismo se pomaknuli s mrtve točke i baš su zato očekivanja od nove Vlade ogromna. Naime, do sada se nije počela graditi niti jedna marina iako su potrebe za novim vezovima jako velike - kaže nam dr. Srećko Favro, ugledni nautički stručnjak, djelatnik Hrvatskog hidrografskog instituta u Splitu, koji je dao značajan doprinos u izradi poznatog projekta “Razvoj sustava turističkih lučica na hrvatskim otocima”.
dr. Srećko Favro
- U ministarstvima imamo odjele za lovni, zdravstveni, ruralni turizam... Svaka čast, ali koji je resurs veći, strateški bogatiji i važniji za našu pomorsku zemlju od nautičkog? Podaci o naseljenosti otoka su poražavajući i s obzirom na broj stanovnika i na dobnu strukturu. Za desetak godina, ako ništa ne napravimo, ostat ćemo na jedva tridesetak naseljenih otoka.
- Cjelogodišnja turistička privezišta i marine zajedno s komplementarnim djelatnosti razvijeni u već postojećim lukama s prisutnom infrastrukturom prilika su za zapošljavanje lokanog stanovništva, ali i naseljavenje stručnog kadra s priobalja. Mnogi u Hrvatskoj pomalo podrugljivo gledaju na crnogorske nautičke ambicije, poput marine u Tivtu. Nikako ne smijemo podcijeniti taj projekt kojemu, nažalost, Hrvatska nema čime konkurirati. Radi se o marini elitnih sadržaja u kojoj se sve više smješta flota ruskih i europskih bogataša.
- Bogati vlasnici megajahti ili njihovi čarter operateri u hrvatskom Jadranu samo će se kupati i platiti vinjetu, dok će novac za vez, održavanje i servisiranje, kupovinu goriva, hrane i opreme, ostavljati u Crnoj Gori, kaže Favro koji upravo radi na studiji koju je od Hidrografskog instituta naručila Primorsko-goranska županija.
- Oni su krenuli prvi i to je odlično. Potrebu izrade odgovorajućeg razvojnog dokumenta, kao preduvjeta za gradnju marina, prepoznali su u Primorsko-goranskoj županiji koja je od Hidrografskog instituta naručila izradu studije koja bi trebala analizirati nautičke kapacitete u toj županiji, a da bi definirala potrebe uz prijedlog novih lokacija za marine, kaže Favro. Splitski stručnjak razvija još dva značajna projekta.
Kapaciteti
- Utvrđujem potencijal luka otvorenih za javni promet kojim bi se utvrdio kapacitet akvatorija luka na obali i otocima za privez: od ribarskih brodova, jedrenjaka, do brodica lokalnog stanovništva, mega jahti, jahti i jedrilica. To je podloga za moguće investitore, a sve bi se financiralo iz fondova EU-a. Drugi projekt je razvoj sustava privezišta unutar luka otvorenih za javni promet, a koji bi išao u realizaciju na lokacijama na kojima bi prethodni projekt pokazao mogućnosti prostora - ističe Favro koji vjeruje da će nova Vlada oživotvoriti usvojenu Strategiju razvoja nautičkog turizma i uskoro označiti start za početak gradnje novih marina.