Naime, neposredno pred to kobno prosinačko jutro kada će Dubrovnik pretrpjeti do tad neviđeni zločinački napad, u Londonu je postavljena izložba razorenih monumentalnih zgrada i čitava kulturnog bogatstva ovog jadranskog bisera, autora Pava Urbana, također stradalnika Domovinskog rata. Stravični prizori potakli su britansku elitu da se u kratkom roku organizira i pristupi prikupljanju novčanih sredstava, kao i stručnjaka koji će po završetku rata prionuti sanaciji nanjete štete. Okupljeni dobrotvori, na čelu s Lady Beresford-Peirse, djelovali su unutar Udruge The International Trust for Croatian Monuments, koja danas slavi 25. godina aktivnosti.
“Početak Domovinskog rata i brojne vijesti o ljudskim žrtvama i uništavanju kulturnih dobara, potakli su me da se već u studenom 1991. godine posvetim zaštiti ratom ugrožene spomeničke baštine, što je rezultiralo utemeljenjem zaklade. Prvi cilj bio nam je pokazati svijetu što se događa u Hrvatskoj i prikupiti novac za obnovu”, kazala je svojevremeno Jadranka Lady Beresford-Peirse. Za svoje zasluge Lady Beresford-Peirse ovjenčana je tako posebnim priznanjem “Vicko Andrić” za 2014. godinu.
Te davne 1992. godine uputili su pismo princu Charlesu, zamolivši ga da napiše predgovor za humanitarni koncert Ive Pogorelića za Dubrovnik. “Princ Charles pitao je zašto se brinemo o kulturnoj baštini kad ljudi ostaju bez svega, umiru i potrebna im je humanitarna pomoć. Moj suprug tada je napisao odgovor na dvije stranice i nakon toga je princ Charles napisao apel za spas hrvatske kulturne baštine te dao i jednu od prvih donacija, kojom smo pomogli izgradnju uništenog vidikovca u Arboretumu Trsteno”, navela je za Nacional.hr Lady Beresford-Peirse.
To je bila prijelomna točka u odnosu engleskih plemićkih i stručnih kulturnih krugova prema “nekoj tamo maloj udaljenoj zemlji u istočnoj Europi”, što će se potvrditi petnaestak godina kasnije, 2009. godine, kada će upravo neki od najvećih britanskih stručnjaka donirati svoje tekstove za knjigu “Croatia: Aspects of Art, Architecture and Cultural Heritage.
Teško je nabrojati sve radove i projekte u čiju obnovu i konzerviranje je do danas bila uključena Zaklada, ali među najvažnijima su značajna kulturna dobra koja su pretrpjela velika ratna oštećenja, poput crkve Sv. Vlaha u Dubrovniku, Festivalske palače u Dubrovniku, dvorca Eltz u Vukovaru, župne crkve Sv. Petra i Pavla u Osijeku, katedrale u Šibeniku, katedrale Sv. Lovre i samostana benediktinki u Trogiru, crkve Sv. Martina u Belom Manastiru i knjižnice franjevačkog samostana Male braće u Dubrovniku.