CRODEMOSKOP: HDZ i dalje uvjerljivo prvi, Živi zid sustiže ORaH!

Pojava Ivana Sinčića i Živog zida, dala je drugačiju dinamiku na političkoj i stranačkoj sceni. Međutim, već je u drugom mjesecu mjerenja izborne podrške taj rast izbora Živog zida značajno usporen, kao što je uostalom usporen i pad izbora ORaHa, pa se može naslutiti kako se dijelom radi i o prelijevanju protestnih glasova ORaHa u izbornu posudu Živog zida.

Drugi se zanimljiv proces odvija na desnom krilu političkog spektra. Hrvatska zora, pa i Savez za Hrvatsku, nisu izdržali mobilizaciju HDZ-a u predsjedničkim izborima. Osim toga, pojava Hrvatske konzervativne stranke (HKS) s Ružom Tomašić još nije značajnije pobudila izbornu znatiželju birača desnice.

Da su izbori provedeni u prva tri dana veljače (cijela Hrvatska jedna izborna jedinica, izlaznost 53-58%), na ljestvici stranačkih preferencija (rejting stranaka) HDZ bi dobio 29,5 posto glasova (prema 29,3 posto iz siječnja).

SDP je drugi na ljestvici preferencija stranaka s izborom od 24,8 posto (prema 23,5 posto prije mjesec dana). Dvije su vodeće stranke u posljednja četiri mjeseca podebljale svoju izbornu podršku: HDZ za 4 postotna poena, a SDP za 4,7 postotnih poena.

Vrh ljestvice negativnog doživljaja hrvatskih političara drže dva lidera vodećih hrvatskih političkih stranaka: Tomislav Karamarko (32,4%) i Zoran Milanović (31,4%).

Svi političari, kao zasebna kategorija odgovora, i ovaj su mjesec bili vrlo čest izbor za najnegativnije hrvatske političare (sada 11%), a na četvrtom je mjestu Ivo Sanader s izborom od 4,3 posto.

Među prvih deset najnegativnijih domaćih političkih osoba još su Ivo Josipović (3,8%),Vesna Pusić (1,2%), Kolinda Grabar-Kitarović (1,1%), Milan Bandić (0,9%),Milan Kujundžić (0,9%) i Slavko Linić (0,7%).

Vlada RH je zahvaljujući socijalnim mjerama, koje je utvrdila i započela s primjenom u siječnju (radi se o oprostu dugova) zabilježila rast potpore za svoj rad s prošlomjesečnih 20,4 posto na sadašnjih 27,8 posto, dok Vladinu politiku ne podržava 57,2 posto građana (prema prošlomjesečnih 64,7 posto), uz sadašnjih 15 posto neodlučnih.

Za svoj je rad Vlada RH (u odnosu na 1,96 iz siječnja). Vladine socijalne mjere pogurale su i izbor stožerne stranke vladajuće koalicije, povećale pozitivni doživljaj prvog čovjeka Vlade, ali i povećale podršku Vladi RH za njezin rad. Tako su ove socijalne mjere imale i svoj izborni učinak, bez obzira na motiv njihova donošenja (socijalni ili predizborni).

Rast ocjene za svoj rad je zabilježilo i najviše predstavničko tijelo u zemlji, Hrvatski sabor (sada 2,15 prema prošlomjesečnih 2,09). Oba porasta ocjena (i Vlada i Sabor) zabilježeni su na valu porasta podrške unutar biračkog tijela lijeve koalicije.