Ovo samoniklo jestivo bilje koje se bere u rano proljeće, vrlo je hranjivo i zdravo. Istodobno nježna i aromatična, šparoga je u gastronomiji omiljena kao biljka koja se dobro slaže s različitim namirnicama - jajima, mesom, ribom, rižom, pancetom ili tjesteninom.
U dubrovačkim ugostiteljskim objektima kušat će se specijaliteti kao što su rižot s kozicama i šparogama, salata od hobotnice sa šparogama,jadranske kozice na podlozi od riže i šparoga,filet svježe ribe na kremi od šparoga i tartufa, filet tune na posteljici od kuka i šparoga sa šparogama i jajima, teleća ružica punjena šparogama i mozzarelom i drugi specijaliteti.
Sudjeluju ugostiteljski objekti Domino, Eden, Gusta me, Klarisa, Kopun, Lajk, Mimoza, Orka, Orsan, Porat i Rozario.
Više o šparogama
Samoniklo jestivo bilje kao što je: kopriva, maslačak, matovilac, šparoga i sl, najbolje je upravo u rano proljeće.
Divlja šparoga često se nađe i na dubrovačkim tržnicama , a riječ je biljkama koje svojim hranjivim tvarima pomažu organizmu u prilagodbi i detoksikaciji i jedna je od najstarijih ljekovitih biljaka.
Pradomovina šparoge je Južna Europa gdje se često pojavljuju kao samonikla biljka u priobalnom području.
Kao hrana i lijek šparoga je bila veoma cijenjena još u starom Egiptu, dok je u Kini poznata već oko 3000. godine p.n.e. Šparoge imaju najviše vode, preko 90 posto, a ostatak čine proteini, malo ugljikohidrata, biljna vlakna, vitamini i minerali.